Na današnji dan 1948. obnovljena je država Izrael. Kao godina nestanka Izraela uzima se 70. godina kada je rimski vojskovođa Tit, kasnije rimski car, razorio Jeruzalem.
Najveći dio Izraelaca tada je bio prisilno raseljen.
Jugoslavija je bila među prvim državama u svijetu koja je priznala Izrael.
Do 1917. Jeruzelem je bio pod vlašću muslimana koji su ga osvojili 638. nakon višestoljetne kršćanske vladavine Bizanta. Na svetom mjestu Izraelaca – jeruzalemskom hramu – muslimani su sagradili džamiju, a gradu promijenili ime u El-Kuds (Sveti). 1917. zauzima ga britanska vojska sastavljena velikim dijelom od židovskih dragovoljaca i Jeruzalem postaje glavni grad britanskog mandatnog područja Palestine. U to vrijeme, posebno 1920., 1929. i 1936. izbilo je niz sukoba i napada muslimanskih Arapa na Židove, koja su završavala stotinama mrtvih na obje strane.
A na današnji dan 1948. proglašena je Deklaracija nezavisnosti države Izrael. Proglasio ju je David Ben-Gurion, izvršni čelnik Svjetske cionističke organizacije. Deklaracija je svečano proglašena u jednom muzeju u Tel-Avivu, pri čemu je na zidu dvorane visio veliki portret osnivača cionizma Theodora Herzla.
Deklaraciju je potpisalo 37 cionista, među njima i kasnija premijerka Golda Meir, te židovski komunist Meir Vilner. Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države priznale Izrael samo 11 minuta nakon stupanja na snagu Deklaracije nezavisnosti. S priznanjima su uslijedili Iran (Muhamed Reza-šah Pahlavi), Gvatemala, Island, Nikaragva, Rumunjska, Urugvaj, pa zatim SSSR, Poljska, Čehoslovačka i Jugoslavija.
Kod sastavljanja Deklaracije nezavisnosti cionisti su morali odlučiti koje će ime dobiti nova država. Predložena su imena Cion, Judeja, Herzlija (po Herzlu), Ciona, Ivrija itd., no na kraju je prihvaćen prijedlog Davida Ben-Guriona da se uzme ime Izrael, koje se spominje kao Obećana zemlja u Starom Zavjetu.
Već sljedećeg dana nakon proglašenja nezavisnosti okolne arapske države izvršile su invaziju na teritorij Izraela.
Izvor: Narod.hr
Photo: commons.wikimedia.org
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.