Adolf Bratoljub Klaić je bio hrvatski jezikoslovac i kroatist. Rodio se u Bizovcu kod Osijeka 27. srpnja 1909., a umro u Zagrebu 2. ožujka 1983. Od treće godine života do smrti je živio u Zagrebu.
Njegov otac, također Adolf Klaić rođen je kao Adolf Klotz, te je 1919. kroatizirao prezime u Klaić. Obitelj je stigla u Hrvatsku iz Njemačke sredinom 19. stoljeća.
Bio je na usavršavanju u Pragu, Varšavi, Krakovu i Poznanju, a 1941. doktorirao je na temi Bizovačko narječje.
Prije 2. svjetskog rata radio je kao profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu. Kao član Državnoga ureda za jezik NDH Klaić je, uz suradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izrađena na tvorbeno-morfološkim načelima prema službenoj jezičnoj politici NDH.
Profesor na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu bio je od 1946. do 1950. godine. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti.
Redigirao je i komentirao izdanja mnogih hrvatskih pisaca, osobito u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti.
Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića najpoznatiji je hrvatski rječnik, a poznat je i u drugim zemljama svijeta. Postoji mnogo izdanja rječnika, nekoliko i pod drugim, ali ipak sličnim imenima. Prvo izdanje Rječnika stranih riječi izašlo je 1951. Godine. Najnovije izdanje rječnika, Novi rječnik stranih riječi, izašlo je 2012. godine, a izdala ga je Školska knjiga.
Do sada ukupno je izašlo 14 Klaićevih rječnika.
Klaićeve rječnike ima gotovo svako kućanstvo. Najveća potražnja za rječnikom bila je prije dolaska računalnoga doba iako je i danas jako korišten i tražen. Rječnik je opširan i kvalitetan te se novija izdanja mogu naći u većini knjižara u Hrvatskoj. Rječnik sadrži brojne posuđenice, usvojenice, novotvorenice i sve druge manje jasne i manje poznate riječi. Osim samih riječi, rječnik sadržava brojne izreke i poslovice, najviše latinske, njemačke, francuske i antičke grčke izreke.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.