Pad zloglasnog diktatora Nicolae Ceausescua, velikog prijatelja još jednog komunističkog diktatora Josipa Broza, snažno je utjecao na čelnike komunista u Europi i Jugoslaviji. Strah od prelijevanja događaja u Jugoslaviju, zločinačku diktaturu, bio je jedan od glavnih razloga zašto su partijska rukovodstva Slovenije i Hrvatske na 14. kongresu SKJ u Beogradu napustile sjednicu koja se gotovo istovremeno održavala s revolucijom rumunjskog naroda. Zapravo, revoluciju u Rumunjskoj su inicirali Mađari u Temišvaru, a vrlo brzo je došla i do Bukurešta.
Na današnji dan 1989. uhićen je rumunjski diktator Ceauşescu, čime je došao kraj njegovoj 24-godišnjoj vlasti u toj zemlji. Revolucija protiv komunstičkog režima izbila je nekoliko dana ranije u Temišvaru, pred kućom kalvinističkog svećenika Mađara Laszla Tokesa koji je postao simbol otpora protiv diktatora Nicole Ceausescua.
Ceauşescu je mislio da može smiriti ustanike ponudivši im povišicu plaće za 5-10%, no pokazalo se da je sve uzaludno. Dana 21. prosinca na skupu u Bukureštu, pokušao je održati govor pred velikim brojem okupljenih, koristeći se komunističkom retorikom – obećanjima i lažima. Narod ga je nadglasao i tražio njegov odstup. Pogriješio je što odmah iste noći nije napustio zemlju. Umjesto toga pričekao je sljedeće jutro i opet pokušao ugušiti revoluciju.
Bilo je prekasno.
Ceauşescu i njegova supruga Elena, koja je vršila funkciju potpredsjednice vlade i također bila omražena, pobjegli su na današnji dan 1989. helikopterom iz Bukurešta. Pilot im je slagao da će uskoro biti u dometu protuzračnog oružja, pa se Ceauşescu uspaničio i naredio slijetanje. Na cesti su zaustavili automobil nekog lokalnog liječnika i tražili ga da ih poveze. Isprva ih je poslušao, no onda je odglumio kvar na motoru i zaustavio vozilo. Stopirali su drugi automobil, nekog lokalnog popravljača bicikala. On ih je odvezao do poljoprivrednog instituta u blizini, uvjerivši ih da će se tamo moći sakriti. Međutim, direktor te ustanove dao ih je zaključati, i uskoro ih je uhitila policija. Odvedeni su u zatvor, gdje su zadržani do konačnog suđenja.
Samo tri dana kasnije izišli su pred vojni sud i osuđeni za razne zločine, od protuzakonitog stjecanja bogatstva pa do genocida. Prije samog strijeljanja je Ceaușescu pjevao Internacionalu, a njegova supruga je vrijeđala streljački vod govoreći im da idu k vragu.
Pad Ceaușescua – panika u komunističkoj Jugoslaviji
O padu Ceaușescua izvještavali su i mediji tadašnje Jugoslavije. Zahvaljujući televiziji, cijeli svijet je imao priliku gledati (u foteljama op.) kako pada režim jednog od najzloglasnijih diktatora svijeta. Na televiziji su ljudi diljem svijeta, udobno zavaljeni u svoje krevete i fotelje, gledali kako se rumunjski narod, i prije toga pobunjeni Mađari u Rumunjskoj, bore protiv krvavog režima Nicolae Ceausescua.
Jedan ideologizirani sustav, temeljen na represiji, diktaturi, policiji i zatiranju ljudskih prava, vrlo sličan onom jugoslavenskom, padao je kao kula od karata. Čitav komunizam, pažljivo građen 45 godina, srušio se u svega par dana.
Pad Ceaușescua pogodio je jugoslavenske komuniste čiji su represivni aparati postepeno gubili snagu sve do demokratskih izbora na kojim su se Slovenci i Hrvati konačno oslobodili višedestljetne komunističke diktature.
Valja naglasiti za kraj da su jugoslavenski diktator Josip Broz Tito i rumunjski diktator Nicolae Ceausescu bili veliki prijatelji i često provodili vrijeme u druženjima, lovu, gozbama i pijankama. Naime, osim krvoločnog karaktera i brojnih ubojstava, obojicu diktatora je karakterizirao ekstremni hedonizam i sklonost raskoši.
Revolucija u Rumunjskoj – pad i strijeljanje komunističkog diktatora Ceausescua
Izvor: narod.hr
