Ponedjeljak, 31 ožujka, 2025
13.8 C
Zagreb
Pratite nas:

26. svibnja 1896. Rusija – posljednja krunidba ruskog cara prije krvave Oktobarske revolucije

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Car Nikolaj II. je osobito poznat po činjenici da su ga nakon komunističke krvave Oktobarske revolucije, zajedno s njegovom obitelji, ubili boljševici.

 

Na današnji dan održana je posljednja carska krunidba u ruskoj povijesti. Naime, na taj dan 1896. godine okrunjen je car Nikolaj II. – posljednji vladajući ruski car. On je osobito poznat po činjenici da su ga nakon komunističke krvave Oktobarske revolucije, zajedno s njegovom obitelji, ubili boljševici. Tom je prilikom ubijen i njegov jedini sin, mladi carević Aleksej.

Car Nikolaj II. okrunjen je u Moskvi, premda ona u to doba nije bila glavni grad Ruskog Carstva (car Petar Veliki prenio je u 18. stoljeću prijestolnicu u Sankt Peterburg). Ipak, sve carske krunidbe tradicionalno su se uvijek održavale u Moskvi, i to u katedrali Marijinog Uznesenja (to je glavna moskovska crkva). Katedrala Marijinog Uznesenja nalazi se unutar zidina Moskovskog Kremlja.

Obred krunidbe bio je izrazito raskošan i sadržavao je mnogo simbolike. Car je okrunjen ruskom carskom krunom koja sadrži nevjerojatnih 4936 dijamanata i sačuvala se do danas. Vrlo je zanimljiva sudbina te krune nakon Oktobarske revolucije. Naime, dugo je vremena bila u Irskoj, jer su pomoću nje sovjeti dobili od Iraca kredit. Car Nikolaj II. na krunidbi je u desnoj ruci držao carsko žezlo (sa slavnim dijamantom “Orlov”, svojedobno jednim od najvećih na svijetu), a u lijevoj vladarsku zlatnu jabuku.

 

*Povijesna svijest i društvena svijest Zapada glede ideologija zla 20. stoljeća nalazi se pred velikim iskušenjima, jer dok o zločinima nacizma vlada svojevrsni intelektualni konsenzus, sveobuhvatne posljedice komunizma, iako i danas sve jače emaniraju svojim zlokobnim formama, još su nedovoljno istražene i osuđene u Europi 21. stoljeća. Time što je prošlo više od 100 godina od Oktobarske revolucije, traži se novo suočavanje s tragičnim nasljeđem i sablastima lenjinističkog, ali i (neo)staljinističkog fenomena u koji možemo slobodno svrstati i postratni titoizam i zločinčaku formu jugoslavenskog komunizma, kao njegov logični nastavak.

U međuvremenu, lenjinizam i staljinizam nisu samo stvar prevladane povijesti; njihovi modificirani oblici i danas snažno opterećuju našu suvremenu civilizaciju, te u modificiran formama postoje ne samo na marginama europskog i hrvatskog društva, već i dominiraju određenim aspektima društva i društvene svijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci