27. studenoga 1980. ubijen Ernest Brajder – zašto je UDBA ubila hrvatskog domoljuba židovskog podrijetla?

Ernest Brajder je rođen 1950. godine u Zagrebu u židovskoj obitelji Ernesta i Mire Brajder. Ubijen je na današnji dan 1980. godine. On je zajedno sa svojim prijateljem Dobroslavom Paragom potpisao i skupljao potpise za peticiju tj. Predstavku za amnestiju političkih zatvorenika u SR Hrvatskoj i SFR Jugoslaviji koju su uputili u Beograd Predsjedništvu SFRJ.

Ernestov otac je bio aktivni član Židovske općine Zagreb i jedan od rijetkih članova svoje porodice koji je preživio holokaust. Njega su komunističke vlasti osudile na 10 godina teške robije pod optužbom da je prenosio pisma nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Geza i Ana Breider, Ernestov stric i strina, strijeljani su 1941. u Srbiji, Beograd, s dvadesetak najbližih Ernestovih rođaka. 

Ernest je zajedno sa svojim prijateljem Dobroslavom Paragom potpisao i skupljao potpise za peticiju tj. Predstavku za amnestiju političkih zatvorenika u SR Hrvatskoj i SFR Jugoslaviji. Bio je to izuzetno hrabar i domoljuban čin za ono vrijeme, vrijedan divljenja. Brajder i Paraga su uputili tu peticiju Predsjedništvu SFR Jugoslavije, na tragu Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi koja se tada održavala u Madridu. Zbog toga je bio uhićen 24. 11. 1980., tri dana poslije uhićenja Parage, u svome stanu u Trnskom, Novi Zagreb.

Prema službenim organima SFR Jugoslavije, Ernest je izvršio samoubojstvo skokom kroz prozor svog stana u Novom Zagrebu 27.11. u 08.00 sati. Za Ernestovu smrt sasvim slučajno je saznao Paragin otac Smiljan kada je pročitao osmrtnicu u Vjesniku i potegao pitanje Ernestove smrti.

Ubijen je u doba hrvatske šutnje, u višegodišnjim progonima hrvatskih „proljećarskih aktivista“ nakon gušenja Hrvatskog proljeća. Tada su u Zagrebu „milicionari“ uhićivali studente i odvodili ih na ispitivanja. Ispitano je više od 30 000 studenata. U Hrvatskoj zbog snažne cenzure nitko nije znao da su ubijeni Bruno Bušić i Ernest Brajder, premda su i o uhićenju Bušića, drugim masovnim kršenjima ljudskih prava u Jugoslaviji pisale novine diljem svijeta, američki kongresni izvještaji, Amnesty International i brojne druge organizacije.

Brajdera je ubila UDBA. Pretpostavlja se da je bačen kroz prozor na 3. katu policijske zgrade, a tijelo mu je preneseno u Novi Zagreb, da se slučaj zamaskira. Po drugima, bačen je kroz prozor 4. kata novogradnje u Novom Zagrebu. Treći izvori tvrde da je ubijen u zagrebačkome zatvoru. Scenarij smrti je da je vjerojatno ubijen u Petrinjskoj ulici, u središtu Zagreba, i poslije bačen s balkona svojeg stana, s četvrtog kata, u novozagrebačkom naselju Trnskom.

Prva vijest o Ernestovoj zagonetnoj smrti pojavila se 25. 12. 1980 godine u pariškom L’ Expressu pod naslovom “Smrt u zatvoru”, a potom i u američkom Washington Postu. Tek u svibnju 1981 je službeno u domaćim medijima spomenuta Ernestova smrt u članku Vjesnikova novinara Đorđa Ličine. Dobroslav Paraga se krajem 1980-ih obratio nizu američkih senatora i kongresmena. Američki Senat je 1989. od vlasti SFR Jugoslavije službenom rezolucijom zatražio rasvjetljavanje okolnosti oko Ernestove smrti. Poslije je isti zahtjev pismeno postavilo i 38 američkih kongresnika. Zbog smrti Ernesta prosvjedovao je i tadašnji zagrebački kardinal Franjo Kuharić, a istragu su kasnije zatražili Amnesty International i druge međunarodne ustanove.

Paraga je tijekom 1990-ih u više navrata tvrdio da su Ernesta ubili pripadnici SDS-a po nalogu načelnika zagrebačkog SDS-a Zdravka Mustača. Paraga tvrdi da kada su Ernestov i njegov brat Domagoj Paraga poslije nekoliko mjeseci u pratnji milicije ušli u Ernestov stan, našli su Sportske novosti, koje Ernest u životu nije pročitao i cigarete Winston, iako Ernest nije pušio zbog bolesti pluća. Paraga nadalje tvrdi da Ernestovo samoubojstvo, iz zgrade u kojoj živi stotinu ljudi, nije vidio nitko osim agenata SDS-a.

Hrvataki mučenik Ernest Brajder, je pokopan u obiteljskoj grobnici na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Izvor: narod.hr