Subota, 29 ožujka, 2025
10.5 C
Zagreb
Pratite nas:

28. srpnja 1914. – krivnjom Srbije počeo I. svjetski rat

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 1914. započeo je Prvi svjetski rat. Rat je započeo kad je Austrougarska Monarhija objavila rat Kraljevini Srbiji u 11 sati ujutro na današnji dan.

Iako bi do sukoba (možda) došlo i bez Srba, izravni su krivac za rat velikosrbi koji su ubojstvom Franje Ferdinanda željeli izazvati raspad Austro-Ugarske i shodno tome pripojiti njezine teritorije koje su smatrali dijelom Velike Srbije.

Nakon Balkanskih ratova i zauzimanja Kosova, Makedonije i Sandžaka, bolesne ideje Velike Srbije okrenule su se prema zapadu i sjeveru gdje je živjelo pravoslavno stanovništvo. To su bile prije svega pokrajine u Austrougarskoj: cijeli Banat (mađarski i rumunjski), cijela Bačka, Srijem, cijela Bosna i Hercegovina, te dio Hrvatske do linije Virovitica-Karlovac-Karlobag. Zbog toga je raspad Austro-ugarske i sprečavanje federalizacije iste u trijalističku monarhiju postao osnovni cilj Srba, ali shodno tome i velikih sila koje su stajale u njenoj pozadini: Velike Britanije i Rusije.

Krivnja Srbije je tim veća jer je to bio jedan od najstrašnijih ratova u povijesti svijeta. U tom ratu poginulo je 16.000.000 ljudi, a ranjeno je ili ostalo invalidima 22.000.000 ljudi

Međutim, uzroci koji su doveli do rata bili su znatno složeniji i predstavljaju vrlo zanimljivu i kompleksnu temu za povijesno razmatranje.

Kad je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Rusija je logično podržala svoju saveznicu i proglasila djelomičnu mobilizaciju. To je zapravo bio glavni okidač rata, jer Njemačka u uvjetima ruske mobilizacije nije smjela odugovlačiti. Sustav saveza proizveo je domino-efekt i jedna po jedna velike su europske sile počele ulaziti u neizbježan rat.

Što se tiče Hrvata, oni su kao i uvijek hrabro borili na strani kralja i Austro-Ugarske, osobito na ruskom i talijanskom frontu. Hrvatska je u ratu pretrpjela ogromne ljudske i gospodarske gubitke, koje je još kasnije više povećala španjolska gripa krajem rata. Ukupni hrvatski vojni gubitci u ratu najvjerojatnije su iznosili oko 190.000 vojnika.

Stoga je više nego hvale vrijedna plemenita akcija motorista Zdenka Mlakara i društva koji obišli grobnice naših hrvatskih vojnika u Galiciji koji su se časno borili za zastavu zemlje kojoj su odano služili do smrti u dalekoj Ukrajini (FOTOREPORTAŽA Preko Karpata do Baltika u pronalasku grobova hrvatskih ratnika).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

3 KOMENTARI

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci