Današnji sveti zaštitnik Bruno, osnivač kartuzijanskog reda, rodio se oko 1030. u Kölnu. Omiljeni, glasoviti profesor slobodnih vještina i teologije, upravljao je katedralnom školom u Reimsu od 1057, a 1075. postao nadbiskupijskim kancelarom.
Nezadovoljan svjetovnošću, nedostojnošću, mlitavošću i nehajem tadašnjeg višeg svećenstva i ponukan vizijom osamljenog pustinjačkog života, povukao se 1084. u alpski planinski lanac Chartreuse nedaleko Grenoblea (pokrajina Dauphiné).
Tamo je sa šestoricom istomišljenika uz pomoć biskupa Grenoblea, svetog Huga, osnovao prvi kartuzijanski samostan Grand Chartreuse.
Najstroži red u Katoličkoj Crkvi je kartuzijanski, koji je osnovao upravo sveti Bruno. Danas u cijelom svijetu živi oko 400 kartuzijanaca i kartuzijanka u 23 samostana, od kojih je 5 ženskih. Po 5 samostana je u Francuskoj i Španjolskoj, 4 u Italiji i po 1 u Argentini, Engleskoj, Brazilu, Južnoj Koreji (gdje je u tijeku osnivanje još jedne kartuzije), Njemačkoj, Portugalu, Sloveniji, SAD-u i Švicarskoj. Hrvatskoj je najbliža Kartuzija Pleterje u susjednoj Sloveniji, koja je osnovana 1403. Danas u njoj živi 12 redovnika (monaha) s vječnim i privremenim zavjetima, svećenika i časne braće, od koji su dvojica Hrvati.
Red je znamenit po noćnoj molitvi: u muškim samostanima se redovnici bude u 23,00 sati (nakon što su imali na raspolaganju pet sati za spavanje), te nakon pola sata bogoslužja u vlastitoj ćeliji odlaze na zajedničko bogoslužje; potom se praktično neprekidno moli (u crkvi ili u vlastitoj ćeliji) do 03.15 ujutro narednog dana. Vrijeme od 08.00 do 17.00 sati radnim danom (uključujući subotu) je posvećeno radu, koji se prekida kraćim molitvama, te vremenom za ručak i odmor od 11.00 – 13.00 sati.
Poput drugih kontemplativnih zajednica, kartuzijanci u Austro-Ugarskoj su bili raspušteni, a njihova 24 samostana nacionalizirana mjerama prosvijećenog apsolutiste cara Josipa II. pod naslovom “Patent o vjerskoj toleranciji” iz 1781. godine. Francuska revolucija je na sličan način zatvorila svih 122 kartuzija u Francuskoj (obnovljene su nakon pada Napoleona); što su sekularističke vlasti Francuske Republike ponovile 1901. Nacionalizaciju tih samostana i zabranu života u kartuzijama bile su u doba ujedinjenja Italije u drugoj polovini 19. stoljeća odredile i vlasti Kraljevine Italije.
Sveti Bruno je imao veliki ugled kao borac protiv đavla i zaštitnik opsjednutih osoba. Bio je poznat po svojoj velikoj ljubavi prema molitvi, mrtvljenju i Blaženoj Djevici Mariji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.