Fotografije velikoga formata koje svjedoče o ratnim stradanjim Dubrovnika i Vukovara tijekom jugosrpske agresije, koje je snimio svjetski poznati talijanski fotograf Romano Cagnoni, predstavljene su na izložbi “Križanja -CROSSROADS – Crocevie Dubrovnik & Croatia 1991. – 1992.”, otvorenoj u utorak u Muzeju za umjetnost i obrt.
Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i Hrvatskog ureda UNESCO-a, a organizirana je u sklopu obilježavanja 24 godine od pada Vukovara i granatiranja Dubrovnika tijekom Domovinskog rata.
Otvorenju izložbe nazočio je i savjetnik predsjednice Republike za društvene djelatnosti Andro Krstulović Opara.
Direktorica Talijanskog instituta u Zagrebu, Maria Sica, otvorila je izložbu i podsjetila kako je Cagnoni fotografijama zabilježio neponovljive vizure Dubrovnika i Vukovara, koje je snimio neposredno po njihovu stradanju. Cagnoni svojim fotografijama svjedoči i o važnosti obnove porušenoga kako bismo “upili niske udarce povijesti i ne dopustili da utrne nada koja nam je potrebna”, istaknula je.
“Rat se ponavlja, ali ne i fotografije koje ga kazuju”
Na prvoj stranici pretećega kataloga izložbe kojega je uredila Ivana Orsoni Hladilo, je Cagnonijeva rečenica koja odražava i motiv njegova fotografiranja ratnih stradanja – “Rat se ponavlja, ali ne i fotografije koje ga kazuju”.
Kustosi izložbe su Ivana Orsoni Hladilo, predsjednica udruge HI Laboratorium Tkanje Kulture i Dunja Nekić, voditeljica Zbirke starije fotografije MUO.
Glavni razlog nastanka izložbe jest prikazivanje zahtjevne tehnike fotografiranja koju koristi Cagnoni, rekla je Orsoni Hladilo. To je, objasnila je, aparat velikoga formata ‘banco ottico’, težak 30 kilograma, kojim se u tome trenutku nije koristio nitko od hrvatskih niti stranih fotoreportera. Iako mu je tada bilo 65 godina Cagnoni se popeo na zvonik Franjevačkoga samostana i crkve u Dubrovniku i na njemu proveo više od pet sati kako bi snimio fotografiju Straduna koja je i na plakatu izložbe.
Ravnatelj MUO Miroslav Gašparović ukazao je na to da je izložba otvorena uoči 24. obljetnice pada Vukovara, jednoga od najtužnijih datuma hrvatske povijesti. Osvrnuo se i na naziv izložbe – križanja, rekavši kako su križanja točke sastanka, ali i točke rastanka.
Križanja CROSSROADS Crocevie Dubrovnik & Croatia” putujuća je izložba Romana Cagnonija koja prvi put na jednom mjestu izlaže fotografije Dubrovnika i Hrvatske koje je napravio 1991. i 1992. godine.
Romano Cagnoni rođen je u Toskani 1935. godine. S obitelji je, za samo jedan dan, izbjegao nacistički masakr u selu Sveta Ana iz Stazema. Jedan je od najistaknutijih fotografa 20. stoljeća. Profesionalnu karijeru počeo je u Londonu 1958. godine, a međunarodnu nastavio kao autor fotografija za naslovnice najznačajnijih časopisa u Europi i SAD, poput Lifea, Time Magazinea i Newsweeka.
U Dubrovnik je došao krajem 1991. kako bi na jedinstven način zabilježio razaranje kulturne baštine, a u Vukovar 1992. godine. Zahtjevna tehnika fotografiranja koju je koristio omogućuje veliku preciznost: kontrolu perspektive, konvergentnih linija te inklinacija, dok veliki negativ ostvaruje visoku rezoluciju fotografija. Kako se navodi u pozivu za izložbu, “kompozicije o raskrižjima razaranja i ljepote, na tehnički savršenim fotografijama, stvaraju iznenađujući efekt koji izlazi izvan okvira objektiva i potiču promatrača na promišljanje”.
Izložba donosi devet fotografija velikoga formata, a preostale fotografije prikazuju se na plazmi u prostoru izložbe koja će biti otvorena do 31. siječnja iduće godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.