Objavljena knjiga o Anti Vukasoviću, nedavno preminulom hrvatskom pedagogu

U Zagrebu je 26. siječnja 2021. u 93. godini preminuo naš istaknuti pedagog Ante Vukasović, koji je djetinjstvo proveo u Kučićima kod Omiša. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, objavio brojne knjige i znanstvene radove ostavivši neizbrisiv trag u hrvatskoj pedagoškoj znanosti.

Nakladna kuća Bošković upravo je objavila knjigu “ANTE VUKASOVIĆ – ŽIVOTNO DJELO I BIBLIOGRAFIJA” koju je priredio don Slavko Kovačić u povodu 90. obljetnice života i 70. pedagoškog djelovanja prof. dr. sc. Ante Vukasovića.

Taj hrvatski pedagog, znanstvenik, kulturni djelatnik i publicist rođen je 9. siječnja 1929. u Osijeku. Dje­tinjstvo i dječaštvo proveo je u Dalmaciji u Kučićima kod Omiša, zavi­čajnom mjestu svojih roditelja: oca Špire Vukasovića i majke Mande, Ane Vukasović, rođene Topić. U Kučićima je završio osnovnu školu. Godine 1944. vratio se u Osijek. Tu je pohađao i 1950. završio Učiteljsku školu. Tada je započela njegova pedagoška djelatnost, piše Hrvatski radio Split.

Ante Vukasović je vrlo plodan pedagogijski pisac. Potpuna biblio­grafija njegovih radova sadrži 2.138 bibliografskih jedinica. Područje njegova zanimanja je fenomen i teorija odgoja, odgojna područja i po­sebno metodika odgojne djelatnosti. U većem broju radova proučavao je utjecaj znanstveno-tehničkoga napretka na odgojno-obrazovnu djelat­nost, bavio se proučavanjem odgojne funkcije škole, unapređivanjem odgojne djelatnosti i osposobljavanjem nastavnika za tu djelatnost. Neke njegove radove prožima povijest hrvatskoga školstva i pedagogije, a no­vije knjige posvećene su njegovanju prijateljstva među narodima.

Knjige i teme kojima se bavio:

ZNANSTVENO-TEHNIČKI NAPREDAK I NJEGOV UTJECAJ NA ODGOJ I OBRAZOVANJE. Time se bavi u svojoj doktorskoj diser­taciji: Utjecaj suvremene tehnike na koncepciju općeg obrazovanja (Zagreb 1964. i 1967, Bratislava 1968, Prishtinë 1977.) i u istraživačkom djelu: Međusobni odnos razine obrazovanja, kvalifikacijske strukture i produktivno­sti rada (Zagreb 1971.).

FENOMEN ODGOJA, TEMELJNA ODGOJNA PODRUČJA I ME­TODIKA ODGOJNE DJELATNOSTI. Tomu je posvetio djela: Radni i teh­nički odgoj u općeobrazovnim školama (Zagreb 1966, Prishtinaë, 1972.); Radni i tehnički odgoj (1972. i 1979.); Moralni odgoj (1974. i 1977.); Intelektualni od­goj (1976.); Fenomen odgoja (1979.) i Domovinski odgoj, priručnik za hrvatske vojnike, dočasnike i časnike (1995. i 1996.).

ZANEMARENOST ODGOJNE FUNKCIJE ŠKOLE I OBITELJI, PRIJEKA POTREBA UNAPREĐIVANJA ODGOJNE DJELATNOSTI I REAFIRMIRANIJE ODGOJNE FUNKCIJE. Knjige: Prinosi unapređiva­nju odgojnog rada (1979.); Prinosi unapređivanju odgojnog rada, knjiga druga (1983.); Analiza i unapređivanje odgojnog rada (1989.); Pedagoški pu­tokazi. Prinosi unapređivanju odgojnog rada, knjiga treća (1990.); Osposo­bljavanje nastavnika za odgojiti rad (1991.).

FENOMEN MORALA, ETIČKI SUSTAV VRIJEDNOSTI, MO­RALNA KRIZA, PRIJEKA POTREBA DUHOVNE OBNOVE, MORAL­NE PREOBRAZBE I REAFIRMIRANJA OPĆELJUDSKIH VRIJEDNO­STI. Knjige: Društveno-moralni stavovi naših učenika (1968.); Moralni odgoj (1974. i 1977.); Moralni razvitak djeteta (1975.); Moralne kvalitete naših uče­nika (1977.); Etika, moral, osobnost (1993.).

DJECA, MLADEŽ, UČENICI KAO SUDIONICI ODGOJNOGA PROCESA I PROBLEMI NJIHOVA RAZVITKA. Knjige: Međunarodno ispitivanje nivoa obrazovanosti trinaestogodišnjih učenika (1963.); Društve­no-moralni stavovi naših učenika (1968.); Moralni razvitak djeteta (1975.); Obitelj i moralni razvitak mladeži (1991. i 1997.); Obitelj, škola i intelektual­ni razvitak mladeži (1994.).

PEDAGOŠKO OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE NA­STAVNIKA KAO PRETPOSTAVKA UNAPREĐIVANJA ODGOJNE DJELATNOSTI. Knjige: Osposobljavanje nastavnika za odgojni rad u po­dručju humanizacije odnosa među spolovima 1982.); Osposobljavanje na­stavnika za odgojni rad (1991.); Pedagogija (1990, 1991, 1994, 1995, 1998, 1999, 2001.).

VISOKOŠKOLSKA NASTAVA, POTREBA NJEZINA UNAPRE­ĐIVANJA I PEDAGOŠKOG OSPOSOBLJAVANJA SVEUČILIŠNIH NASTAVNIKA. Knjiga: Neke pedagoške pretpostavke unapređivanja viso­koškolske nastave (1977.).

OBITELJ TEMELJ ŽIVOTA I ODGOJNI ČIMBENIK, PODIZA­NJE PEDAGOŠKE KULTURE RODITELJA, JAČANJE ODGOJNE FUNKCIJE OBITELJI I SUSTAVNO PRIPREMANJE MLADEŽI ZA KULTURU PONAŠANJA, LJUBAV, BRAK, OBITELJSKI ŽIVOT, ŽE­LJENO POTOMSTVO I ODGOVORNO RODITELJSTVO. Knjige: Žena između rada i porodice (1975.); Interdisciplinarni pristup humanizaciji odno­sa među spolovima (1981.); Odgoj za humane odnose i odgovorno roditeljstvo (1984.); Obitelj i moralni razvitak mladeži (1991. i 1997.); Obitelj, škola i intelektualni razvitak mladeži (1994.); Obitelj – vrelo i nositeljica života (1994. i 1999.); Odgojna funkcija hrvatskih obitelji (1998.).

POVIJEST HRVATSKOGA ŠKOLSTVA I PEDAGOGIJE. Knjige: 70 godina Učiteljske škole u Osijeku 1893.-1963. (1963.); Sto godina Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora 1871.-1971. (1971.); Pedagoški institut Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1946.-1986. (1989.); Jan Ámos Komenský i Hrvati (2007.). Nacionalna povijest školstva i pedagogije do­sta je privlačila pozornost A. Vukasovića. Posvetio joj je i više svojih znanstvenih rasprava.

SUSTAV PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI. Mnogo se bavio i stal­no je proučavao ustrojstvo pedagogijske znanosti. Često je pisao o su­stavu pedagogijskih disciplina, o odnosu pedagogije prema drugim znanostima i o pojedinim pedagogijskim disciplinama, poglavito o pe­dagogijskoj teleologiji, aksiologiji, teoriji odgoja, metodici odgojne dje­latnosti, visokoškolskoj pedagogiji, pedagogiji slobodnoga vremena i drugima, ali ne monografski, nego u znanstvenim raspravama, članci­ma i u svom sustavno izloženom sveučilišnom udžbeniku: Pedagogija (1990, 1991, 1994, 1995, 1998, 1999, 2001.).

GRAĐENJE MOSTOVA HRVATSKO-SLOVAČKOGA PRIJA­TELJSTVA. Knjige: Graditelji mostova hrvatsko-slovačkoga prijateljstva (2000.); Naših prvih 12 godina – Našich prvých 12 rokov (2005.); Prinosi građenju mostova hrvatsko-slovačkoga prijateljstva (2008.). Do danas je samostalno napisao i, uključujući i ponovljena izdanja, objavio 47 knjiga. U daljnjih 17 bio je urednik i suautor, u 22 knjige su­autor, a u još 10 samo urednik. Ukupno je to 96 knjiga. Surađivao je u četiri toma Opće enciklopedije Leksikografskog zavoda, u dva toma Pedagoške enciklopedije, u 11 tomova Hrvatske enciklopedije i u osam tomova Hrvatskoga biografskog leksikona. Riječ je o autoru koji je svestrano, na različite načine uključen u razvijanje i bogaćenje hrvatske pedagoške literature i baštine.

Izvor: narod.hr/radio.hrt.hr