Ugovor o projektu vrijednu gotovo 82 milijuna kuna za zapošljavanje 154 mlada doktoranda

Ugovor o projektu vrijednu gotovo 82 milijuna kuna pod nazivom “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ koji će, tijekom pet godina provedbe, omogućiti zapošljavanje 154 mlada istraživača i doktoranda u hrvatskim znanstvenim organizacijama, potpisan je u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Vlada osnovala novo Povjerenstvo za obrazovanje – Plenković na čelu

Supotpisnici ugovora su ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, izvršni direktor Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) Hrvoje Mataković i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) Mile Živčić.

Prvi ugovor sa Zakladom za znanost, doktorandi se vežu uz projekt

Cilj projekta je potaknuti zapošljavanje mladih istraživača u ranoj fazi razvoja karijere, a bespovratno će se u 85-postotnom iznosu financirati novcem iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) u okviru Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Ostalih 15 posto financirat će se iz državnoga proračuna.

Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 81 milijun i 90 tisuća kuna, a nositelj projekta je HRZZ. Kako je istaknuto, projekt će pridonijeti povećanju kvalitete hrvatskog istraživačkog prostora tako što će se najboljim studentima omogućiti razvoj znanstvene karijere u Hrvatskoj. Također, povećat će se kvaliteta mentorskog rada, selekcije doktoranada i cjelokupnoga sustava znanosti, te će se skratiti vrijeme potrebno za stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti.

Ministrica Divjak istaknula je kako je projekt istodobno i demografska mjera jer će zadržati 154 mlade i izrazito sposobne osobe u sustavu hrvatske znanosti i tako definitivno spriječiti odljev mozgova i mladima omogućiti znanstvenu karijeru, kao i kvalitetno zapošljavanje u hrvatskim znanstvenim ustanovama i gospodarstvu.

Novinare je zanimalo i hoće li mladi biti vezani ugovorom, odnosno hoće li morati ostati u Hrvatskoj, a ministrica je odgovorila da ih ugovor neće obvezivati. Jer, objasnila je, uobičajeno je da kada nekoga želite zadržati u znanosti onda mu osiguravate bolje radne i životne uvjete, posebne uvjete za istraživanje, međunarodnu umreženost i znanstvenu infrastrukturu i to je način na koji mlade možete zadržati i ne postoji neki drugi način. Divjak je istaknula da tako djeluju najbolji sustavi u svijetu, te da se i moramo na njih ugledati.

Divjak: Kriterije raspisuje HRZZ, a prvi ‘kreće’ natječaj za mentore

Novinari su zanimanje iskazali i za kriterije natječaja, a ministrica je rekla kako kriterije raspisuje HRZZ. Ukazala je da se najprije raspisuje natječaj za mentore, a nakon toga za istraživače i doktorande. Jer, objasnila je, mentori najprije trebaju pokazati svoj mentorski kapacitet – da imaju projekt, koliko su bili uspješni mentori u nekoliko posljednjih godina što je izuzetno važno, a nakon toga, koliko su radova objavili i gdje, koliko su projekata imali, bitne su i ustanove na kojima rade mentori koje također moraju potvrditi da će osigurati uvjete za istraživački rad mladim istraživačima.

Riječ je o vrlo kompleksnu sustavu te, smatra Divjak, svi moramo pokazati odgovornost kako bismo u Hrvatskoj stvarno osigurali uvjete za mlade istraživače i mlade ljude, ne samo u znanosti, nego i u gospodarstvu.

Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar podsjetio je kako se moderan sustav znanosti zasniva na širokom spektru temeljnih istraživanja, punoj akademskoj slobodi što je, istaknuo je, bila i nit vodilja strateškoga plana razvoja Zaklade u razdoblju od 2014. do 2018. Istaknuo je kako je upravo razvoj karijera mladih israživača bio jedan od projekta u tom strateškom planu.

Objasnio je kako je naglasak projekta bio na kvaliteti mentora i njihovih istraživačkih kapaciteta, a predviđeno vrijeme za izradu doktorskog rada je prvi put podudarno s međunarodnim iskustvima i iznosi četiri godine.

Vretenar: Bilo je nerazumijevanja kandidata za mentore

Akademik Vretenar podsjetio je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo novac za provedbu prvoga natječaj još 2014. kada je zaposleno 176 doktoranada, a novi je raspisan u 2015. kada je pak zaposleno 156 doktoranada.

Istaknuo je kako je namjera novoga modela financiranja mladih istraživača bila pomoći doktorandima da karijeru usmjere prema vrhunskoj znanosti i budu kompetitivni i konkurentni na međunarodnoj razini. Kako bi taj model bio održiv, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, zajedno s HRZZ-om, planiralo da novac iz ESF-a bude nadopuna proračunskim financijskim sredstvima, a natječajem je predviđeno četverogodišnje financiranje bruto plaća doktoranada koje obuhvaća dva razdoblja – svaki u trajanju od dvije godine, rekao je Vretenar.

Ocijenio je kako provedba spomenutoga modela nije bila lagana te istaknuo kako je “HRZZ nailazio na dosta otvoreno nerazumijevanje svih kandidata za mentore koji su prolazili postupak vrjednovanja”, a bilo je i mnogo otpora prema razdoblju od četiri godine za završetak doktorskoga studija jer su ga mnogi smatrali prekratkim te je nemoguće ispuniti ciljeve i da se najprije trebaju stvoriti uvjete kako bi oni mogli doktorirati u roku od četiri godine.

Rezultati prve generacije doktoranada pobijaju sve kritike

Akademik Vretenar ustvrdio je kako pak rezultati prve generacije doktoranada zapravo pobijaju sve kritike i svako nepovjerenje i podupiru spomenuti model. Jer, dodao je, iako smo počeli 2014. već imamo devet obranjenih doktorskih disertacija, a periodična izvješća nakon 18 mjeseci rada prve generacije doktoranada, pokazuju da je više od 50 posto njihovih radova bilo ocijenjeno kao izvrsno.

Posvjedočio je kako mu je zadovoljstvo što se sada ipak može govoriti o pozitivnim promjenama u sustavu znanosti, te je izrazio nadu kako će državni proračun za 2017. pratiti potrebe znanstvene zajednice, a posebice mladih istraživača.

Potpisivanje ugovora pozdravili su i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić, a na svečanosti potpisivanja ugovora bio je, među ostalima, i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić.