Osječki znanstvenik Darko Butina – jedan od tvoraca prvog lijeka protiv migrene

Osijek je Hrvatskoj i svijetu dao brojne pametne, poduzetne i marljive pojedince koji su svoj profesionalni i životni uspjeh ostvarili u poticajnim uvjetima većih sredina, na što smo jako ponosni, ali i nesretni, jer je sve izrazitiji odljev mozgova.

Za jednog Osječanina koji je zadužio britansku i svjetsku farmaceutsku industriju saznali smo tek nedavno kada se u rodnome gradu pojavio na proslavi 50. obljetnice mature. Riječ je o dr. sc. Darku Butini (69), znanstveniku koji je bio dio tima koji je razvio prvi učinkoviti lijek protiv migrene, a autor je i algoritma za klasifikaciju kemijskih struktura koji je danas standard u svim farmaceutskim tvtkama i istraživačkim skupinama, piše Glas Slavonije.

Butina je dijete Gundulićeve ulice u kojoj je odrastao. Prije pola stoljeća maturirao je istodobno na dvije gimnazije, “Sari Bertić” (prirodni smjer) i “Franji Kuhaču” (truba). Iz tog vremena sjeća se glazbovanja u Zabavnom orkestru Muzičke škole Franjo Kuhač s kojim je gostovao po cijeloj bivšoj državi. Kao vrsnog trubača spominje ga Branko Mihaljević u svojoj knjizi “Tragovi osječke zabavne glazbe”.

Studij ga odvodi u Zagreb, gdje je na Kemijsko-tehnološkom odsjeku diplomirao u rekordnom roku. Već na drugoj godini studiranja Pliva mu dodjeljuje stipendiju. Svoju karijeru počinje 1970. upravo u njezinom Istraživačkom centru, a doktorirao je na Virginia State University (SAD) 1975., s tezom iz organske sinteze. Dobiva laskavi poziv iz Londona koji mu upućuje Franz Sondheimer, te mu se pridružuje kao mladi istraživač na University College London.

Ubrzo završava 1979. u najvećoj britanskoj farmaceutskoj tvrtki Glaxo Research. Na antimigrenskom lijeku Sumatriptanu (poznati i pod nazivom Imigran), radio je idućih deset godina, a tim nije bio nagrađen samo kraljičinom nagradom, nego i njezinim osobnim posjetom znanstvenicima na njihovom radnom mjestu. Britanija, za razliku od nekih drugih zemalja, visoko cijeni ljude koji pomiču granice te stvaraju sofisticirane proizvode koji tvrtki i državi donose mnogo novca. Butinin osobni doprinos bila je potpuno nova sinteza kemijske klase spojeva zvanih indoli koja je omogućila pripravu tog lijeka.

Dr. Butina ostvario je i još jednu karijeru kada se 1989. prebacio na područje računalne kemije. Njegov algoritam koji je objavio 1999., postao je standard u svim farmaceutskim tvrtkama svijeta. Kasnije se bavi i razvijanjem računalnih modela fizičko-kemijskih svojstava molekula koje bi mogle postati lijekovi.

Godine 2000. postao je direktor računarstva u tvrtki ArQule, a karijeru je završio privatnim biznisom osnivanjem konzultantske agencije Chemomine Computing. Tijekom karijere često je držao predavanja u Zagrebu i Dubrovniku prenoseći svoje znanje hrvatskim znanstvenicima. U mirovni je od 2011. godine.

Živi zajedno sa suprugom u idiličnom gradiću Letchworth City Gardenu, nedaleko od Londona. Ne miruje ni sada, već se bavi proučavanjem klime i analizom dnevnih temperatura, primjenjujući vlastite algoritme koje je koristio u razvijanju lijekova.

Izvor: narod.hr/glas-slavonije.hr