Što sve može izazvati napadaj migrene?

Foto: GettyImages

Migrena je jedna od najčešćih glavobolja s vrlo karakterističnim simptomima.

Od povremenih glavobolja pati, smatra se, oko 80 % stanovnika našeg planeta, a između 15 i 20 % od navedenih čine osobe koje boluju od migrene. U Hrvatskoj od migrene boluje oko 400.000 osoba, pri čemu su žene triput više zahvaćene od muškaraca.

Što može izazvati napadaj migrene?

Brojne kliničke studije su koristile upravo dnevnike bolesnika kao sredstvo za identifikaciju provocirajućih čimbenika (faktora) te su na temelju njihovih rezultata oni podijeljeni u emocionalne, tjelesne, prehrambene i okolišne čimbenike. Shodno tome, i pristup samom problemu mora biti multidisciplinarne naravi, piše pliva.zdravlje.

Migrena kao reakcija na stres ili anksioznost

Emocionalni čimbenici spadaju u češće prepoznate provocirajuće čimbenike, a najčešći su stres, bilo u obliku pozitivnog ili negativnog uzbuđenja, anksioznost, depresija ili promjena dnevne rutine (kasniji odlazak na spavanje, promjena duljine sna, putovanje, početak godišnjeg odmora). Pojava migrene kao reakcije na stres se može prezentirati u vidu glavobolje nakon prestanka izloženosti stresu. Tako se kod nekih bolesnika javlja tipična „vikend migrena“, nakon što prestane stres vezan uz posao.

Umor, postura, hormoni i metabolizam – imaju li utjecaja na migrenu?

Fizički ili tjelesni čimbenici uključuju umor i iscrpljenost, smjenski rad, napetost mišića osobito vrata i ramena uslijed lošeg držanja, dugotrajnog sjedenja, nisku razinu glukoze u krvi uslijed neadekvatnih prehrambenih navika te hormonalne varijacije u žena u sklopu menstrualnog ciklusa. Vezu između hormona i migrene potvrđuje i činjenica da se kod značajnog broja žena nastup migrene vezuje uz pojavu menarhe.

Također se tijekom reproduktivne dobi u više od polovice žena migrena javlja u vrijeme ili neposredno pred ovulaciju, rjeđe u vrijeme menstrualnog krvarenja, što se povezuje s padom razine estrogena. Moguća je također pojava migrene nakon završetka menstrualnog krvarenja, kao posljedica razvoja anemije uslijed gubitka krvi. Naposljetku, hormonalni utjecaj na pojavnost migrene potvrđuje i činjenica da se nastupom menopauze u žena značajno reducira broj migrenskih glavobolja, a nerijetko ona sasvim prestaje.

Utjecaj hrane

Dijetarni ili prehrambeni čimbenici povezani s provokacijom migrenskog napadaja zastupljeni su u oko 10 posto bolesnika, a uključuju konzumaciju specifičnih namirnica, što je ponekad teško razlučiti od snažne žudnje za istima, koja može prethoditi glavobolji u sklopu prodromalnog sindroma. Različiti dijetni režimi kao što je ketogena, veganska ili dijeta s niskim udjelom masti su se u brojnim istraživanjima uspoređivali s placebom, te su pokazali pozitivan učinak u smislu redukcije broja migrenskih napadaja, što potvrđuje utjecaj dijetarnih čimbenika na pojavnost migrene. Dosadašnja istraživanja na tom polju su pokazala da je post i odgađanje obroka najzastupljeniji provocirajući čimbenik, slijedi nedovoljni unos tekućine i posljedična dehidracija, konzumacija alkohola, što se povezuje s njegovim metabolitom-acetatom te objašnjava odgođeni nastup glavobolje nekoliko sati nakon konzumacije alkoholni pića.

Ustezanje od pijenja kave također može provocirati migrenski napadaj te se nerijetko čuje da je netko “ovisan o kavi” ili da je “dobio glavobolju jer nije popio kavu”. Isto vrijedi i za pijenje velike količine kave. Navedeno se tumači analgetskim učinkom kofeina kojim obiluje crna kava. Nadalje, različiti aditivi u hrani, kao što je aspartam koji se nalazi u umjetnim zaslađivačima, nitriti u suhomesnatim proizvodima, tiramin u čokoladi, crvenom vinu ili punomasnim sirevima te glutamat koji se dodaje kao pojačivač okusa i mirisa, nalaze se na listi provocirajućih čimbenika. Također se neki lijekovi nalaze na listi provocirajućih čimbenika i to oralni kontraceptivi, hormonska nadomjesna terapija ili neki sedativni lijekovi.

Utjecaj vremenskih uvjeta

Među okolišnim čimbenicima najčešće se navode promjene vremenskih prilika koje uključuju promjene tlaka i temperature zraka, vlažnosti i količine dnevne svjetlosti. Iako dosadašnja istraživanja pokazuju nisku razinu statističke značajnosti, uočeno je da je nastup migrene u većine oboljelih povezan s porastom vlažnosti, padom tlaka i temperature zraka. Također je uočeno da se migrena češće javlja u danima s većom koncentracijom štetnih sastojaka zraka. Osim meteoroloških čimbenika, različiti vidni, slušni, njušni (olfaktorni) i drugi senzorni podražaji okoline mogu provocirati migrenski napadaj. Najčešće se navode izloženost buci, stroboskopskom svjetlu, dugotrajan rad na računalu ili igranje kompjuterskih igara, izloženost intenzivnim mirisima, boravak u zadimljenim ili pretjerano ugrijanim prostorima.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/plivazdravlje.hr