Na današnji dan, 31.12-og, slavi se sveti Silvestar papa. Na papinsku stolicu stupio je 314., samo godinu dana nakon Milanskog edikta kojem je kršćanstvo dobilo status neutralnog položaja u odnosu na ostale religije i prestalo biti progonjeno.
Pod svetim Silvestrom, uopćeno govoreći, Crkva je izašla iz katakomba i otvorila se prema svijetu. Počela je gradnja bazilika i hramova, kao i ostalih bogoslužbenih prostora. Još važnije je bilo što je papa Silvestar započeo unutarnju reformu i izgradnju Crkve, i to svim svojim biskupskim srcem.
Tako se 320. postavljaju, odobrenjem cara Konstantina, temelji za crkvu svetog Petra nad njegovim grobom na Vatikanskom brijegu, a papa Silvestar odobrava gradnju i drugih još i danas poznatih rimskih crkava: svete Agneze, svetog Lovre i svetog Pavla izvan zidina. To su kroz stoljeća do današnjih dana ostala poznata mjesta rimskih hodočasnika.
U Silvestrovo vrijeme kršćanstvo je bilo zahvaćeno pogubnom herezom – arijanstvom. Ukratko i pojednostavljeno, arijanstvo je kršćanski nauk koji niječe vječnu opstojnost Sina, i tvrdi da je Sin Božji u jednom trenutku ‘proizašao’ od Oca. U biti, Sin Božji nije Bog, i samim tim Bog nije Sveto Trojstvo.
Zbog te vrlo raširene hereze sazvan je prvi ekumenski koncil čitave Crkve u Niceji. Bilo je pozvano 270 biskupa cijele Crkve, a papa Silvestar nije mogao biti prisutan zbog starosti. Poslao je svoja dva izaslanika iz Rima. Sabor je podržao istobitnost Oca sa Sinom, uz samo dva glasa protiv. Tako je Crkva u vrijeme pape Silvestra i službeno definirala božanstvo Isusa Krista.
Papa Silvestar umire na glasu svetosti 31.12.335 g. u Rimu, a njegove relikvije nalaze su u crkvi Svetog Silvestra u Rimu. Po njemu se zadnji dan u godini naziva Silvestrovo.
Izvor: Narod.hr
Photo: http://en.wikipedia.org
