Mnogi znaju da je Island prva država koja je priznala Republiku Hrvatsku i to još 19. prosinca 1991. Malo tko zna zašto je to bila ta otočna i malena država. Kakve veze imaju jedan nogometni sudac i nogomet sa priznanjem od strane Islanda?
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka. No odluka Njemačke stupila je na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Spomendan Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja obilježava se 15. siječnja. Dan je to kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.
>Biskup Ćurić u Gvozdanskom: ‘Spominjemo se i priznanja RH, i danas treba izgrađivati naše zajedništvo’
>13. siječnja 1992. – prvo diplomatsko priznanje Hrvatske stiže iz Vatikana
Bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, Miomir Žužul na gostovanju u emisiji Tihomira Dujmovića iznio je zanimljivu anegdotu o priznanju RH od strane Islanda. HKM prenosi ovu zanimljivu anegdotu.
Možemo li naći zemlju na Zapadu koja bi neovisno od drugima i prije svih prva priznala Hrvatsku?
“Ovdje bih istaknuo jednu anegdotu o tome zašto je Island priznao Hrvatsku. Naime, prvi čovjek koji je službeno priznao Hrvatsku bio je tadašnji ministar vanjskih poslova Islanda Hanibalsson, inače moj prijatelj. On mi je govorio o tome kako se dogodilo to priznanje”, uvodi u priču Žužul.
Njemački kancelar Helmut Kohl, iznio je priznanje Hrvatske na svojim leđima uz pomoć ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genschera.
“Kohl i Genscher pitali su se mogu li naći nekoga sa Zapada tko bi priznao neovisno o drugima neovisnost Hrvatske prije Njemačke. Njihov izbor pao je na Island, državu koja je neutralna i koja nema ništa u tome. Uvečer zove Genscher Hanibalssona, svoga kolegu. Hanibalsson je ministar male državice, a Genscher je ipak Genscher. Kaže Genscher Hanibalssonu: ne znam znaš li što se događa u Hrvatskoj, ali kancelar Kohl i ja smo razgovarali pa bismo vas zamolili da priznate Hrvatsku i Sloveniju ako je to moguće. “Znam ja dobro što se događa”, odgovori mu Hanibalsson.
Kakve veze priznanje Republike Hrvatske ima s nogometom i sudskim delegatom?
“Hanibalssonov šogor, dakle brat njegove supruge bio je delegat na utakmici između Dinama i Partizana u Beogradu koja je prekinuta radi nestanka struje. Srpska strana htjela je da se utakmica prekine i igra nova, jer smo mi tada vodili 1:0. Međutim njegov šogor kao sudski delegat je to odbio. Utakmica je nekako završena, a on se vratio na Island i ispričao što se događa u Jugoslaviji kroz tu nogometnu prizmu. Kad Genscher zove Hanibalssona on zna na jedan neobičan način situaciju u Jugoslaviji i to kroz nogomet i na to Genscheru kaže: “Nema uopće problema. Možemo priznati Hrvatsku već u ponedjeljak.” Genscher mu na to kaže. “Provjeri s premijerom pa me nazovi u bilo koje doba noći!” Ovaj provjeri s premijerom i kaže: “Mi ćemo u ponedjeljak sazvati Parlament i priznati Hrvatsku!”
Tako je došlo do prvog priznanja Republike Hrvatske od strane Islanda.
Međunarodno priznanje
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice. Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Time su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Bile su to Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HKM
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.