Rezultati Javnog poziva za dodjelu potpora male vrijednosti za sufinanciranje proizvodnje i objave programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama za 2023. – ili na hrvatskom: natječaja Grada Zagreba za potporu portalima – ne iznenađuju, čini se, nikoga osim dobitnika najviše jednokratne potpore, a to su ljudi iza H-Altera.
Otkud nezadovoljstvo?
Potpora portalima jedna je od kategorija unutar Natječaja za subvencioniranje i dodjelu potpora za proizvodnju, emitiranje i objavu raznih medijskih i programskih sadržaja, koji očigledno favorizira ideološki prilično jednoobrazne udruge i medije:
Možda će vas zanimati
Tomašević i ove godine obilno financira ljevičarske udruge i medije: H-Alter, Lupiga...
Dobitnici su i ove godine mnoge ljevičarske udruge i mediji
H-Alter je od ukupnih 65.745,49 eura sredstava za svoju djelatnost dobio 8.000,00 eura, što ga stavlja na uvjerljivo prvo mjesto, na popisu korisnika potpore.
Otkud onda nezadovoljstvo?
Imajući u vidu kako je portal H-Alter, sudeći prema godišnjem izvješću za 2022. godinu njegovog nakladnika, Udruge za neovisnu medijsku kulturu (UNMK), u nezavidnom položaju, očekivalo bi se da ovaj razmjerno visok iznos predstavlja osnovu za zadovoljstvo ili, barem, budi nadu u svjetliju budućnost.
Naime, riječima predsjednice UNMK, pitanje je, “na kojoj će razini biti moguć nastavak rada s nekoliko desetaka tisuća kune potpore (…)”, te da će se, “(…) oslonac morati tražiti u natječajima za financiranje novinarskih radova, ili možda uz neki novi natječaj Grada Zagreba.”
Rezultati natječaja
Kako vidimo, “natječaj Grada Zagreba” urodio je najvišim iznosom potpore u konkurenciji elektronskih medija. Naravno, taj natječaj samo je dio financijske projekcije UNMK za 2023. godinu, kao što H-Alter također nije jedini njezin projekt koji se financira javnim novcem.
Međutim, ne može se ne primijetiti i to da je potpora Grada Zagreba konkretno H-Alteru znatno porasla u odnosu na protekle godine.
Primjerice, 2022. godine portal je, u sklopu Programa javnih potreba u kulturi, od Grada dobio tek 10.000,00 kuna, dok je 2019. upravo u istoj kategoriji u kojoj se prijavio i ove godine, potpora iznosila još manje: 5.000,00 kuna.
U drugom slučaju, H-Alter je po bodovima figurirao pri samom dnu liste dobitnika potpore, tako da stvar možemo staviti u kontekst: najviši iznos potpore od 80.000,00 kuna tada je bio dobio Index.hr.
Otud nezadovoljstvo
Čini se kako razlog nezadovoljstvu glavnog urednika H-Altera Tonija Gabrića treba ponajprije tražiti u padu čitanosti, koju on, još u izvješću za 2020. godinu povezuje s neadekvatnim financiranjem.
Možda će vas zanimati
Posljednjih šest godina: H-Alter, koji je vrijeđao UiO, prosi donacije, a evo otkud sve dobiva novce
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, kao izdavač portala H-Alter, mora udruzi U ime obitelji platiti odštetu zbog uvrede oko referenduma o braku.
Ne znamo kolika je trenutna čitanost H-Altera, ali Gabrićeve usporedbe čitanosti u svibnju 2020. (14.700 posjeta) prema najvišoj mjesečnoj čitanosti na vrhuncu popularnosti, 2014. godine (150.000 posjeta), te one u prosincu 2020. (9.178 posjeta) prema prosincu 2019. (23.195), ostavljaju dojam kako je riječ o portalu koji je davno vidio svoje najbolje dane.
Pitanje je, naravno, koliko Gabrić novaca smatra dostatnim za, “primjeren novinarski/medijski rad”? Ako je suditi prema Operativnom planu UNMK za 2023. godinu, to nije malo: projekcija prihoda za 2023. godinu, za sve projekte, uključivo s H-Alterom, iznosi 102.760,63 eura; potpora dobivena na predmetnom natječaju se u tom smislu doista doima poput kapi u moru.
Međutim, ta se predodžba donekle mora korigirati, ako pogledamo propozicije Natječaja Grada Zagreba. Naime, potpore se dobivaju za “objave od interesa za Grad Zagreb”, odnosno one se odnose na specifičan, umnogome tematski lokaliziran, tip medijskih sadržaja.
Štoviše, jedna od propozicija natječaja je i pridonošenje “jačanju i održivosti lokalnih medija”, što H-Alter možda po geografskoj lokaciji svoga sjedišta jest, ali sigurno ne i po sadržaju tema kojima se bavi.
“Javni interes” i interes javnosti
Ne možemo ovdje ulaziti u to koji mediji nisu dobili potporu, ali ne bi se bilo zgorega zapitati, koliko tih medija su upravo lokalni, zagrebački mediji, čijem “jačanju i održivosti” ne bi škodila injekcija od 8,000 eura?
No, ostavljajući retorička pitanja po strani, neke se stvari u ovoj priči doimaju očiglednima: H-Alter je portal koji se konkretno Gradom Zagrebom bavi unutar dva projekta UNMK: Projekt rubrike kultura i mediji, i TAG Zagreb. Potporu, koja je izazvala toliko gorčine, dobio je za kategoriju: ‘podrubrika Grad Zagreb’, koja se, pretpostavljamo, uklapa u opseg ta dva projekta.
Trebamo li pritom zaboraviti na možda najpoznatiji doprinos ovog portala lokalnoj zajednici: kumulativni pritisak koji je u sinergiji s tekućim gradonačelnikom izvršio na nekadašnju ravnateljicu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Gordanu Buljan Flander, a koji je rezultirao njezinom ostavkom?
Možda će vas zanimati
Portal H-alter kao Tomaševićev malj za političku egzekuciju - glavni urednik Toni Gabrić vijećnik i sukreator programa Možemo
Portal udruge političara povezanog s Možemo
Nevježa u pitanjima financiranja nevladinih udruga i pripadnih im medija otud ima pravo zaključiti kako je rezultat H-Altera na ovogodišnjem natječaju sasvim zadovoljavajući.
Sigurni smo kako bi ga glavni urednik H-Altera, Toni Gabrić, ispravio, ali ne i da bi ga razuvjerio.
“Obiteljski” spor
Međutim, čak i takav promatrač mora primijetiti i to da je politička orijentacija većine dobitnika potpore respektabilno jednoobrazna, čak dotle da se nezadovoljstvo oko kriterija dodjele sredstava doima kao svojevrsni obiteljski spor, iz kojeg je isključena cjelokupna javnost drugačijeg svjetonazora.
Teško je dokučiti što se to točno misli pod izrazom “javni interes”, ali je sasvim sigurno kako nemali dio zagrebačke, i uopće hrvatske javnosti, svoj interes ne vidi niti tamo gdje leži interes H-Altera, niti tamo gdje leži interes aktualne zagrebačke vlasti; pa ipak, on je uglavnom supsumiran pod taj i takav “javni interes”.
Ako to imamo u vidu, onda je relevantno pitanje: treba li itko, van uskog kruga političkih istomišljenika, imati interes za razloge njihovih sporova oko podijele novaca?
Jer u ovoj je priči teško dokučiti o čemu drugome bi moglo biti riječi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
