Na današnji dan prije 133 godine, 9. studenog 1880. godine u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde u Zagrebu se dogodio potres poznati kao Veliki potres u Zagrebu.
Na temelju podataka o štetama na objektima procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercali-Cancani-Seibergove ljestvice, a procijenjena magnituda 6,3 stupnja po Richteru s epicentrom na području Medvednice.
Štete od potresa
U Zagrebu je tada bilo 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada, a grad je imao oko 30.000 stanovnika. Gotovo svi građevinski objekti u gradu su bili oštećeni, a 12.6% zgrada bilo je teško oštećeno, nastali su otvori u zidovima, rušenje unutarnjih zidova i dijelova zgrade pa do rušenja cijele zgrade. U Zagrebu je poginulo dvoje ljudi a 29 ljudi je ozlijeđeno dok.
Veliki broj Zagrepčana, naročito onih koji su si to mogli priuštiti, nakon potresa odselio se u druge gradove Austro-Ugarske monarhije, a siromašniji su ostali u gradu i intenzivno radili na saniranju ruševina kako bi barem dio stanovništva mogao dočekati zimu pod krovom.
August Šenoa umro od posljedica potresa
Tadašnji gradski zastupnik, književnik August Šenoa umro je 1881. od posljedica potresa iz 1880. godine. Pomažući unesrećenim ljudima po hladnoći obolio je od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro 1881.
Obnova grada i katedrale koja postaje zaštitni znak Zagreba
Zagrebačka katedrala pretrpjela je velike štete te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je trajala do 1906. Osim katedrale i svi ostali sakralni objekti u gradu bili su oštećeni.
Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja je postala zaštitni znak grada, Zagreb je dobio i brojne nove palače, parkove i fontane. Novčana pomoć za unesrećene i obnovu stizala je iz cijele Europe.
