Fleksitarijanstvo – glavni prehrambeni trend u 2017.

Otprije je poznato da je konzumiranje manjih količina mesa dobro za zdravlje pojedinca, ali i za planet na kojemu živimo, a čini se da sve više ljudi svjesno smanjuje količinu mesa u prehrani, piše Independent.

Po podacima američkog lanca supermarketa Whole Foods koji nudi isključivo hranu bez konzervansa, bez umjetnih boja, okusa, zaslađivača i transmasnih kiselina, fleksitarijanizam bi mogao biti jedan od najzastupljenijih prehrambenih trendova u 2017., a odnosi se na pretežno, no ne i striktno vegetarijansku prehranu.

Nakon uspona i pada isključivosti u prehrani, fleksitarijanizam se pojavljuje kao prihvatljivija alternativa potpunom veganstvu ili vegetarijanstvu.

Fleksitarijanstvo je kovanica dviju riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Riječ je o vrsti prehrane u kojoj se ljudi većinu vremena hrane po vegetarijanskim načelima, no povremeno, iz socijalnih i kulturnih razloga ili zbog zadovoljavanja nutritivnih potreba posegnu za mesom. Budući da je u samom temelju fleksitarijanstva fleksibilnost, nije strogo definirano koliko se puta tjedno smije konzumirati meso, zapravo je važno samo to da se prehrana većinom temelji na biljnim namirnicama, a da meso čini prilog.

Ako postanete fleksitarijanac meso ćete, po vlastitu izboru, jesti samo vikendima, samo u restoranu ili u nekom drugom trenutku koji sami odaberete.

Ovakav način prehrane nije ništa novo, no postaje sve popularniji trend zahvaljujući djelomično osobama poput Richarda Bransona, Emme Thompson, Kevina Spaceya, Woodyja Harrelsona i Jamieja Olivera koji podupiru kampanju “ponedjeljak bez mesa” što su je 2009. potaknuli Paul McCartney i njegove kćeri Stella i Mary. Svrha kampanje je bila potaknuti ljude da jedan dan u tjednu ne jedu meso kako bi pridonijeli smanjenju globalnog zagrijavanja.

“Ponedjeljak bez mesa najbolja je isprika da se fokusiramo na nevjerojatnu raznolikost povrća, okusa, tekstura i divnih jela koje možete pripremiti. Podupirem ‘ponedjeljak bez mesa’, a bit ću iskren, odnedavno i ‘srijedu bez mesa”, kazao je Oliver.

Brojne znanstvene studije pokazale su da smanjenje mesnih obroka ima puno dobrobiti za zdravlje, primjerice smanjen rizik od obolijevanja od dijabetesa, raznih vrsta karcinoma i srčanih oboljenja. Fleksitarijanizam ljudima omogućuje da poboljšaju zdravstveno stanje uz male izmjene u prehrani, na način da moraju zauvijek iz prehrane izbaciti hamburgere ili sočne steakove.

Ljudi su, istodobno sve svjesniji pitanja održivog načina življenja i većina nas želi brinuti o klimatskim promjenama kako vlastitoj djeci i njihovoj djeci ne bismo ostavili totalni nered. Neke nevladine organizacije procjenjuju da je sektor stočarstva odgovoran za 51 posto globalne emisije stakleničkih plinova.

Uz uvođenje “bezmesnog ponedjeljka”, stručnjaci za prehranu i zdravlje u 2017. predviđaju sve češću konzumaciju tijesta bez pšeničnog brašna, odnosno tijesto od pseudožitarica poput kvinoje, zatim veću konzumaciju kokosova brašna, kokosova šećera i ljubičastih namirnica, a to znači patlidžana, šljiva, crvenog zelja, grožđa, crnih bobica, smokava… u neograničenim količinama.

U ljubičastim namirnicama visoka je koncentracija antocijanina, snažnog antioksidansa odgovornog za ljubičastu boju namirnica. On štiti stanice od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima i na taj način nas štiti i od malignih bolesti. Jednako tako, usporava proces starenja i pomaže u zaštiti od krvožilnih bolesti.