Gubitak sluha povezan sa starenjem već je dugo povezan s kognitivnim propadanjem, no britanska studija pokazala je da slušna pomagala mogu pomoći u ublažavanju rizika od problema poput poremećaja pamćenja ili drugih mentalnih funkcija.
Znanstvenici su ispitali podatke o 7385 odraslih osoba starijih od 50 godina bez dijagnoze demencije ili drugih stanja povezanih s kognitivnim problemima i bez slušnih implantata ili upala uha. Sveukupno 41 posto imao je umjereni gubitak sluha, deset posto težak gubitak sluha i 11 posto koristilo je slušna pomagala.
Ljudi s blagim do umjerenim gubitkom sluha imali su lošije rezultate na procjeni sposobnosti pamćenja u odnosu na osobe s neoštećenim sluhom, pokazalo je istraživanje. No to se odnosilo samo na ljude koji nisu koristili slušna pomagala.
“Neispravljanje gubitka sluha rezultira društvenom izolacijom koja zauzvrat rezultira time da ne koristimo redovito mnoge naše moždane neuronske mreže”, kaže autor studije Gurleen Popli sa sveučilišta Sheffield. “To bi moglo objasniti kognitivno propadanje.”
Ispitanici obuhvaćeni istraživanjem koji su koristili slušna pomagala bili su bitno drukčiji od onih koji nisu koristili slušna pomagala, navode znanstvenici u radu objavljenom u časopisu JAMA Otolaryngology Head and Neck Surgery.
Korisnici slušnih aparata češće su imali umjereni do teži gubitak sluha nego blagi gubitak sluha. Češće se radilo o starijim osobama koje su živjele same i patili su od povišenog krvnog tlaka što su sve rizici za kognitivno nazadovanje.
Prema američkim podacima svaka treća osoba u dobi od 65 do 74 godina ima oštećenje sluha te gotovo polovica onih starijih od 75 godina.
Gubitak sluha povezan sa starenjem vodi u široki raspon srčanih problema, jer dotiče mnoge aspekte života otežavajući ljudima vođenje razgovora, održavanje normalnog društvenog života i slijeđenje liječničkih uputa za zdravstvene probleme.
Ranija istraživanja pokazala su da gubitak sluha povezan sa starenjem može biti faktor rizika za demenciju. No rezultati pojedinih studija bili su nekonzistentni moguće zbog različitih metodologija.
Također nije jasno u kakvoj su vezi gubitak sluha kao posljedica starenja i kognitivno nazadovanje. Rezultati studije pokazuju da bi imalo smisla kontrolirati osobe starije od 50 godina kako bi se utvrdilo postoji li gubitak sluha i tretirati to što je moguće prije kako bi se odgodila ili spriječila pojava demencije ili kognitivnog nazadovanja, kaže dr. Francesco Panza sa sveučilišta Aldo Moro u talijanskom gradu Bariju.
“Gubitak sluha povezan sa starenjem može biti stanje koje se može izmijeniti i mogao bi biti meta sekundarne prevencije kognitivnog propadanja u starijoj dobi, društvene izloacije, depresije i nemoći”, kaže Panza, koji nije bio uključen u studiju.
