Jedan od dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu Edvard Moser doznao je da je dobio priznanje silazeći s aviona u zračnoj luci u Muenchenu.
“Iskreno sam iznenađen. Nije mi palo na pamet da bi se to moglo dogoditi, pa nisam shvatio zašto me čekaju s cvijećem ispred zrakoplova”, rekao je.
U otprilike sat vremena koliko je prošlo od objave do trenutka kad je Moser saznao da je dobitnik i uključio mobitel, na zaslonu je imao 120 propuštenih poziva.
Njegova supruga i sudobitnica Mary-Britt Moser saznala je odmah i briznula je u plač. “Bila sam šokirana i još sam”, rekla je novinarima. Kasnije je otvorila šampanjac i zaplesala od sreće a kolege su joj nakon vijesti otpjevale umjesto “Sretan ti rođendan” pjesmicu “Sretan ti Nobel”. Znanstvenica je s kolegama u laboratoriju razgovarala kad ju je nazvao glavni tajnik Nobelova odbora. “Gotovo nisam odgovorila na poziv jer je rasprava bila toliko zanimljiva”.
Bračni par Moser, koje nazivaju i ‘norveškim Pierreom i Marie Curie’, Nobela za medicinu dobio je zajedno sa svojim mentorom britansko-američkim znanstvenikom Johnom O´Keefeom za otkriće stanica u mozgu koje su odgovorne za snalaženje u prostoru. Radi se o unutarnjem “GPS sustavu” mozga koji omogućava da znamo gdje se nalazimo, kako možemo stići s jednog mjesta na drugo i kako možemo pohraniti te informacije tako da ih možemo odmah aktivirati kada u sljedećoj prigodi prelazimo isti put.
“Otkriće je riješilo problem koji je zaokupljao filozofe i znanstvenike stoljećima”, naveo je odbor švedskog Karolinska instituta u priopćenju o dodjeli nagrade. “Znanje o sustavu kojim mozak spoznaje prostor može stoga pomoći razumijevanju mehanizama koji su podloga pogubnog gubitka prostornog snalaženja koji pogađa ljude s Alzheimerovom bolešću”, dodao je odbor.
John O’Keefe (75), američki znanstvenik koji radi u Londonu, doktor je fiziološke psihologije. Još 1971. otkrio je prvu sastavnicu toga sustava za prostornu orijentaciju. Otkrio je živčane stanice u dijelu mozga hipokampusu koje se uvijek aktiviraju kad je pokusna životinja bila u određenom dijelu prostorije.
Više od tri desetljeća kasnije, 2005., May-Britt i Edvard Moser, bračni par koji se upoznao tijekom studija u Oslu gdje su oboje stekli doktorat iz neuropsihologije i kasnije zajedno osnovali znanstveni centar u norveškom Trondheimu, otkrili su drugi ključni dio moždanog sustava za prostornu orijentaciju. Identificirali su drugu vrstu živčanih stanica koje su nazvali rešetkaste stanice koje stvaraju sustav koordinata i omogućavaju precizno pozicioniranje i kretanje. Edvard je prije toga radio zajedno s O’Keefeom u njegovu laboratoriju.
O’Keefe je sedamdeseti dobitnik Nobela rođen u SAD-u, a Moseri su peti nagrađeni bračni par. Uz spomenute Pierrea i Marie Curie (zajednički Nobel za fiziku 1903.), dobili su ga i Federic i Irene Joliot-Curie (kći Pierrea i Marie) za kemiju 1935. godine, Carl i Gerty Cori za medicinu 1947., dok su Gunnar i Alva Myrdal iz Švedske svoje Nobele zaslužili odvojeno, Gunnar za ekonomiju 1974., a Alva za mir osam godina poslije.
