Prepoznajte ih na vrijeme: 5 ranih znakova Parkinsonove bolesti

Foto: GettyImages

Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog živčanog sistema. Glavni simptomi bolesti su originalno opisani 1817., a opisao ih je engleski liječnik dr. James Parkinson, koji ju naziva drhtajuća paraliza. Tek 1960-tih identificirane su patološke i biokemijske promjene u mozgu pacijenata, što otvara put za prvi efektivni lijek za tu bolest.

Kod bolesnika s Parkinsonovom bolešću posebna se pozornost mora posvetiti otkrivanju ranih znakova bolesti, budući da nemotorički znakovi vrlo često prethode motoričkim simptomima. U novije vrijeme se traga i za biomarkerom kao pokazateljem mogućeg budućeg razvoja Parkinsonove bolesti.

Rani znakovi Parkinsonove bolesti

Akinezija i rigiditet, glavni motorički simptomi karakteristični za Parkinsonovu bolesti koji nastupaju uslijed deficita dopamina javljaju se tek pri gubitku 70-80 posto dopaminergičkih stanica u crnoj jezgri (moždana struktura srednjeg dijela mozga poznata još i kao substantia nigra).

Shodno tome, ovom stadiju uglavnom prethodi produljeni asimptomatski period nedostatka strijatalnog dopamina. Upravo je za ovo asimptomatsko razdoblje karakteristično pojavljivanje nemotoričkih znakova kao što su hiposmija (tj. smanjenje osjeta mirisa), boli, poremećaja autonomnog živčanog sustava, poremećaja spavanja, neuropsihijatrijskih promjena kao što su apatija, tjeskoba, depresija, poremećaj kontrole impulsa i kognitivne promjene, a moguća je pojava demencije i psihoze. Rani se znakovi Parkinsonove bolesti javljaju pet do deset godina prije pojave motoričkih znakova, prenosi Pliva zdravlje.

Hiposmija, odnosno smanjenje njuha, očituje se u nemogućnosti otkrivanja mirisa, kao i razlikovanja i određivanja vrste mirisa, a vrlo je često rani poremećaj u osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti. Zahvaćenost olfaktornog sustava u osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti prvi je put opisana 1975. godine, a patofiziologija ovog poremećaja je do današnjih dana slabo razjašnjena. Mnogi bolesnici s Parkinsonovom bolešću imaju zamagljen vid, smanjenu kontrastnu osjetljivost vida i smanjenje kromatskog vida odnosno teškoće raspoznavanja boja. Smatra se da je osnova ovih poremećaja u oštećenju dopaminergičkog sustava mrežnice.

Kao jedan od ranih znakova Parkinsonove bolesti javlja se i depresija koja je najčešći psihološki poremećaj u osoba s Parkinsonovom bolešću. Prema mnogobrojnim istraživanjima incidencija depresije u osoba s Parkinsonovom bolešću se kreće između 40 i 50 posto, a vrlo često prethodi pojavi motoričkih znakova Parkinsonove bolesti – ponekad čak i godinama. Osobe s brzo-progredirajućim oblikom Parkinsonove bolesti imaju veći rizik razvoja depresije, a pojedina istraživanja upućuju na to da depresija dodatno doprinosi težini motoričkih simptoma.

Osobe s Parkinsonovom bolešću vrlo često primjećuju nejasan vid unatoč dobroj vidnoj oštrini. Često navode “umor u očima” uz zamagljenje vida prisutno pri čitanju, a navedene smetnje mogu biti potvrđene samo detaljnijim ispitivanjima. Vrlo suptilne promjene vidne oštrine u osoba s Parkinsonovom bolešću koreliraju sa stadijem bolesti. Dokazani nedostatak dopamina u mrežnici oboljelih mogao bi biti odgovoran za smanjenje vidne oštrine, a oštećenje kontrastne osjetljivosti postaje najočitije u okolini smanjene osvjetljenosti (kao što je to u ranu zoru ili u sumrak). Ovo oštećenje značajno doprinosi pojavi vidnih halucinacija i nemogućnosti započinjanja kretnji u osoba s Parkinsonovom bolešću.

Iz svega navedenoga možemo zaključiti da je u cilju što ranijeg postavljanja ispravne dijagnoze Parkinsonove bolesti potrebna adekvatna suradnja više specijalista i subspecijalista iz različitih područja medicine. Važno je obratiti pozornost na rane znakove Parkinsonove bolesti kada još nisu prisutni motorički problemi u vidu tremora ili poteškoća hoda i ravnoteže kako bi se što ranije postavila ispravna dijagnoza i započelo adekvatno liječenje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr