“Stres ima veliki utjecaj na fizičko zdravlje jer obuhvaća cijelo tijelo. Kako? Njegov mehanizam je takav da on mobilizira funkcije cijelog organizma da se nose s izazovnim situacijama. Stres ne mora biti nužno loš ako je unutar razina koje tijelo može poduprijeti kroz svoje zalihe. Ako stres traje predugo, tijelo je pod velikim opterećenjem što može dovesti do disbalansa normalnih funkcija organizma”, rekla je psihologinja Privatne prakse fizikalne terapije Jadranka Brozd, Sanja Roškar.
Dugotrajni stres uzrokuje napetost u cilju spremnosti na borbu ili bijeg, a neki od uobičajenih simptoma su plitko disanje, napetost mišića i pojačano znojenje.
“Jako je važna fleksibilnost koja nam omogućava da se suočimo sa stresnim situacijama u životu. Svjesni činjenice da stresne situacije uvijek nailaze u životu, cilj nam je pripremiti tijelo na stres i naučiti obrasce pravilog ‘suočavanja'”, pojasnila je.
“Većina nas uobičajeno diše vrlo plitko, što ne dozvoljava tijelu da se vitalizira. Umorni smo, napeti, imamo lošu koncentraciju, problem s probavom, vrlo često nam se smanjuje imunitet. Dugotrajni stres crpi previše zaliha organizma koje bi se trebale čuvati samo za iznimne situacije opasnosti”.
Kako bismo te zalihe i vitalitet tijela vratili Sanja Roškar preporučuje tehnike relaksacije koje su znanstveno potvrđene i efikasne. “Važno je naučiti tehnike relaksacije kroz abdominalno disanje, koje su zaista efikasne te se mogu provoditi samo 10 minuta dnevno. Time se uz relaksaciju povećava i tolerancija na stres te se ojačava imunitet”, pojasnila je.
“Kad smo pod dugotrajnim stresom, ne doživljavamo njegove simptome na svom tijelu, stoga ih moramo osvijestiti. Za to je potrebno na dnevnoj bazi odvojiti vrijeme za sebe i naučiti osluškivati svoje tijelo, ali i misli i emocije. Također, i naše raspoloženje je pod utjecajem stresa jer stresna reakcija utječe na kogniciju i naš doživljaj svijeta – kad smo u relaksiranom stanju imamo povećanu mogućnost donošenja dobrih odluka, koncentriranimo smo i smireni, svijet nam se čini veseliji, sretniji i živimo ispunjenije – a to je ono što svi želimo, zar ne?”. Naglašava da vrijeme provedeno pred ekranima kompjutora, mobitela i tableta, iako je fizički neaktivno, ne omogućava organizmu potreban odmor.
Unutar Privatne prakse fizikalne terapije Jadranka Brozd psihologinja Sanja Roškar provodi biofeedback tretmane. “Biofeedback metoda nam daje uvid u tjelesne funkciju u realnom vremenu. Mjerimo parametre kao što su napetost mišića, krvni tlak, temperatura, puls. Biofeedbackom je moguće naučiti kontrolirati nevoljnu tjelesnu aktivnost. Koristi se za smanjenje simptoma stresa, kod povećanog krvnog tlaka, kronične boli, glavobolja i mnogih drugih stanja. Relaksacija koju ova metoda omogućava također djeluje i na raspoloženje, pa je preporučena za stanja anksioznosti, depresivnosti i slabe kontrole emocija. Uz to, facilitira promjenu obrazaca ponašanja”, napomenula je.
“Ključna stvar koju naglašavamo svojim klijentima je važnost njihove aktivne uključenosti u brigu o svojem zdravlju, preuzimajući svoju odgovornost, da rezultati terapija postaju trajni. Psiholog pri tome pomaže u edukaciji o zdravstvenom ponašanju te dolaženju do individualnog odgovora na pitanje ‘Kakvo je to ponašanje koje mene zadržava u dobrom stanju?’. Želimo ohrabriti i podržati osobu da bude svjesna sama sebe, svojih emocija i svog fizičkog stanja. Želimo ljude potaknuti da budu neovisni o stručnjacima. Stručnjaci trebaju biti potpora i pomoć, ali ne činiti pacijente ovisne o njima. U tom pogledu – edukacija je ključna!”, istaknula je Roškar.
“Kada klijenti prime sigurnost da malenim koracima prema svom zdravlju mogu napraviti velike promjene u svom životu, onda oni postanu ne samo stručnjaci za svoje zdravlje, nego preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem“, zaključila je.
