Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day). Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega 0-34 posto ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenutcima:
– nakon korištenja WC-a,
– nakon brisanja djetetove guze (ili bilo kojeg kontakta sa stolicom ili povraćenim sadržajem),
– prije svakog kontakta s hranom (prije pripreme i prije jela).
Procjenjuje se da bi širenje navike redovitog pranja ruku sapunom moglo značajno doprinijeti smanjenju stope smrtnosti djece do pete godine života, odnosno da bi se sadašnja stopa smanjila za trećinu do 2015. godine.
U drugoj se polovici 20. stoljeća javnozdravstveni interes sa zaraznih bolesti koje su stoljećima harale svijetom prebacio na kronične nezarazne bolesti, prije svih na rak i bolesti srca i krvnih žila. Doznali smo koliko je važan osobni životni stil u sprječavanju nastanka ovih bolesti, tako da se sve više pozornost okreće na prestanak pušenja, normaliziranje tjelesne težine, pravilnu prehranu, tjelovježbu i sl. Naravno, to i dalje ostaju naši prioriteti. Međutim, svjedoci smo ponovnog „buđenja“ zaraznih bolesti. Sjetimo se samo ptičje i pandemijske gripe, SARS-a, bolesti „kravljeg ludila“, MRSA-e i drugih rezistentnih bakterija, HIV/AIDS-a, hepatitisa C, hranom prenošene E. coli i drugih. Upravo je pravilno pranje ruku najvažnija mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti, poput proljeva, gripe, prehlade, upale grla, upale pluća, konjunktivitisa, dječjih glista i mnogih drugih.
Također, jedna od preventivnih mjera kojom bi se trebao smanjiti rizik od zaraze ebolom redovito je održavanje higijenu ruku pranjem sapunom i tekućom vodom i/ili antisepticima.
Na reklamnoj majici “Kako peremo ruke?” Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije shematski je prikazano kako prosječna osoba opere ruke. Dijelovi ruku koji su obojeni crveno najčešće se propuste oprati (palac, vrhovi prstiju i prostori između prstiju), a dijelovi koji su plavo obojeni često se propuste oprati. Znate li da je palac naš najvažniji prst? Funkcija šake bez palca jako je oslabljena, puno više nego bez bilo kojeg drugog prsta. Isto tako, gotovo sve što dodirujemo to radimo vršcima prstiju na kojima se nalaze i nokti koje je posebno zahtjevno oprati.
Pranje ruku osnovni je postupak i temelj je osobne i radne higijene. S rukama uspostavljamo neposredan dodir s našim okolišem i vlastitim tijelom pa su one često onečišćene. Rukama se obavljaju različiti poslovi i diraju dijelovi vlastitog tijela preko kojih se iz njega odstranjuju mokraća i stolica, a putem kojih se izlučuju uzročnici mnogih zaraznih bolesti.
Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja izravno povezuje uzročnika bolesti s namirnicom. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“.
Ruke obvezno treba prati nakon vršenja nužde, prije jela, poslije nečistih poslova i prije rada s namirnicama u kuhinji.
Prije pranja ruku nužno je podrezati i urediti nokte jer se ispod noktiju skuplja prljavština koja se ne može ukloniti postupkom pranja. Naročitu pažnju treba obratiti na kožicu oko noktiju jer se ona često oštećuje pa dolazi do infekcija i gnojenja. Uzročnici infekcije lako se rukama mogu prenijeti na jelo i namirnice te izazivati trovanje hranom među ukućanima.
Video: pravilno pranje ruku
