Udruga “SVE za NJU”: Procjene su da svaka deseta žena (9.5) u RH ima izglede oboljeti od raka dojke tijekom života – iza nas Makedonija i Srbija

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, a Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Hrvatskoj je 7. listopada. Ljiljana Vukota, mag. psih, dopredsjednica Udruge „SVE za NJU!“ i voditeljica Centra za psihološku pomoć istaknula je da su procjene da svaka deseta žena (9.5) u RH ima izglede oboljeti od raka dojke tijekom života. “Imamo podatak da su 2012. umrle 1033 osobe, od toga je naravno najviše žena. Smrtnost od raka dojke ne pada nego stagnira ili blago raste i po tome se najviše razlikujemo od razvijenih zemalja”, kazala je Vukota u razgovoru za narod.hr

Kolika je svjesnost među ženama u Hrvatskoj o tome problemu? I jesu li žene dovoljno educirane?

Svjesnost i educiranost žena o važnosti prevencije u Hrvatskoj je manjkava i ispred civilnog društva i svih institucija je veliki zadatak da ujedine svoje napore kako bi educirali žene svih dobi o važnosti preventivnih pregleda. Također je važna i edukacija o rizičnim i zaštitnim faktorima kojima značajno možemo prevenirati bolest. Edukacija nije dovoljna jer nažalost svakodnevno vidimo da čak i žene koje znaju koliko je prevencija važna ne provode redovite preglede, a razloga za to je jako puno.

Koliko akcije koje vi provodite potiču žene da postanu svjesnije tog problema?

U svaku svoju aktivnost ugrađujemo edukaciju i podizanje svijesti žena osobito kroz akcije koje su isključivo namijenjene komuniciranju preventivnih poruka prema široj javnosti. Ove godine provodimo kampanju pod nazivom „Odvoji vrijeme …“ šaljemo poruku ženama da odvoje vrijeme za svoje zdravlje, edukaciju, za samopregled, odlazak na ultrazvuk ili mamografiju. Nedostatak vremena je čest odgovor jer žene svoje obiteljske i poslovne obveze često stavljaju na prvo mjesto. Pozivamo također na brigu jednih za druge, osobito za žene koje se nalaze u fazi uznapredovaloga raka i koje nas najviše trebaju. Pozivamo sve da odvoje vrijeme za sebe i druge. Na Cvjetnom trgu 18.10. predstavit ćemo rad Udruge „SVE za NJU!“ i Centra za psihološku pomoć i s drugim organizacijama promovirati prevenciju, zdrave stilove života i govoriti o tome što sve možemo svakodnevno činiti da se zaštitimo od bolesti. Pozivamo sve da nam se pridruže i pomognu skrenuti pažnju na važnost prevencije i najbolje skrbi za oboljele. U HLZ smo 2.listopada organizirali simpozij na temu nasljeđivanja raka dojke, testiranja na mutaciju BRCA1 i BRCA2 gena i savjetovanja sa željom da svi, stručnjaci i pacijenti, saznaju više o ženama sa izrazito visokim rizikom za rak dojke i načinima kako ga smanjiti. To je također dio prevencije iako se odnosi na mali segment opće populacije.

Koliki je postotak žena oboljelih od karcinoma dojke u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje?

Procjene su da svaka deseta žena (9.5) u RH ima izglede oboljeti od raka dojke tijekom života. U Europi je 1 naprema 8. Iako se godišnje brojke novooboljelih u RH kreću od 2200 do 2500, ono što nas brine jest broj umrlih. Imamo podatak da su 2012. umrle 1033 osobe, od toga je naravno najviše žena. Smrtnost od raka dojke ne pada nego stagnira ili blago raste i po tome se najviše razlikujemo od razvijenih zemalja. Omjer incidencije i mortaliteta u RH za rak dojke (Registar za rak, bilten 36.) iznosi 0.42. Ako je ovaj omjer veći od 1 znači da više ljudi umre nego što oboli od konkretne bolesti u jednoj godini. Prema incidenciji i mortalitetu Hrvatska je u prosjeku svih europskih zemalja (ne samo EU). Dakako, imamo bolje podatke od nekih zemalja, primjerice Makedonije i Srbije, ali moramo težiti prema boljem. Naši uzori moraju biti zemlje EU koje dobrom sekundarnom prevencijom otkrivaju velik broj karcinoma u ranoj fazi i time smanjuju smrtnost. Tome treba pridružiti i popularizaciju zdravih stilova života čime se dodatno djeluje na smanjenu pojavnost rak i smanjenje smrtnosti, odnosno povećanje preživljenja. Važno je kvalitetno i pravodobno liječenje, pružanje psihosocijalne skrbi i možda najvažnije podigli su svijest mladih žena koje nisu obuhvaćene nacionalnim screening programom. Udruga „SVE za NJU!“ je upravo zato prošlogodišnju kampanju „SVE za NJU najbolju prijateljicu“ posvetila mladim ženama.

Na kojem je mjestu Hrvatska po oboljenju od karcinoma dojke?

U Hrvatskoj kao i u drugim zemljama od svih žena oboljelih od raka dojke najviše ih oboli (oko 25%) i nažalost najveći broj umire upravo od raka dojke. To je i svjetska slika. Neki podaci ukazuju na veliki porast novooboljelih od raka dojke u odnosu na druge karcinome, ali vjerujem da tome pridonosi i bolji probir i ranija dijagnostika.

Koliko žene u Hrvatskoj idu na preglede u odnosu na druge zemlje? Tj. koliko su svjesne prevencije raka dojke u Hrvatskoj?

Istina je da ima zemalja u kojima je svijest o prevenciji manja nego u Hrvatskoj, ali mi moramo gledati prema razvijenim zemljama koje nam u tom djelu mogu biti uzor. Mi imamo Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke od 2006. kojemu je jedan od ciljeva smanjenje smrtnosti od raka dojke i koji obuhvaća žene od 50 do 69 godina. Da bismo to postigli na preglede bi se moralo odazvati najmanje 70% žena koje dobio poziv na besplatnu mamografiju. Nažalost to nije tako. Povrh toga rak dojke pogađa i žene mlađe od 50 godina koje trebaju same više voditi brigu i u dogovoru s liječnikom odlaziti na kliničke i ultrazvučne preglede, a ne čine to. Sve to su razlozi zbog kojih dijagnosticiramo premali broj karcinoma u ranoj fazi kad je gotovo posve izlječiv i to su, između ostalih, glavni razlozi velike smrtnosti žena od raka dojke. Odgovornost institucija je ogromna u stvaranju infrastrukture i pozitivnog okruženja za podizanje svijesti, ali na svakoj pojedinoj ženi leži dio odgovornosti da doista i ode na preventivni pregled.

Kolika je mogućnost izliječenja i same prevencije raka dojke ako se ide redovito na preglede?

U razvijenim zemljama petogodišnje preživljenje žena s dijagnosticiranim rakom dojke je 85%, pa čak i do 95%. Europski prosjek je 79%. U Hrvatskoj je to manje jer većina karcinoma nije otkrivena dovoljno rano. Redoviti pregledi ne mogu spriječiti rak, ali mogu pomoći ranom otkrivanju kad je rak gotovo posve izlječiv. Ranim otkrivanjem raka povećava se mogućnost izlječenja, a ciljanom i preventivnom terapijom te mijenjanjem životnih navika može se smanjiti smrtnost za 25%. Žene još nisu svjesne koliko su u prevenciji važni čimbenici na koje same mogu utjecati kao što su primjerena tjelesna težina tijekom života, redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana. Tome još možemo dodati i potreban oprez kod uzimanja oralnih kontraceptiva i hormonalne nadomjesne terapije, kao i pušenje i alkohol koji su rizični čimbenici i za mnoge druge bolesti. Ovi čimbenici dodatno mogu povećati pojavu bolesti. Čak i kad to znaju, žene nemaju svijest o tome koliko je to važno i vjeruju kako se bolest događa nekom drugom. Loše navike se teško mijenjaju, zato je važno da vodimo računa da nam u odgoju mladih budi primarni zdravi stilovi života. Moramo ih učiti da je zdravo lijepo i moderno, ali moramo im to pokazati i svojim primjerom.

S kojim se problemima susrećete vi kao udruga?

Kao dio civilnoga društva dijelimo i sve njegove probleme u većoj ili manjoj mjeri, kao i probleme društva u cjelini. Ipak, kad se radi o Udruzi „SVE za NJU!!“ ne smijem biti nezadovoljna. U proteklih 6 godina učinili smo puno, naročito kroz Centar za psihološku pomoć ženama oboljelima od raka. Trudimo se ne samo ukazivati na probleme nego i predlagati rješenja i sudjelovati u njihovom rješavanju. Pokrećemo različite inicijative za poboljšanje položaja oboljelih žena, djelujemo u području prevencije, surađujemo s institucijama i drugim udrugama, djelujemo u stručnoj i široj javnosti. Ipak, primarno se posvećujemo oboljelim ženama koje nam se javljaju u Centar i to je glavni razlog zbog kojega je Udruga osnovana.

8. Kako vam se može najviše pomoći u vašem radu?

Ljudi koji žele pomoći uvijek će naći načina kako to učiniti. Jednako tako institucije i tvrtke postaju sve svjesnije svoje društvene odgovornosti i mnoge od njih pomažu civilno društvo. I ove godine radimo sa sponzorima i donatorima iz poslovnog sektora, od kojih su većina naši višegodišnji partneri. Nama je važno da oni područje prevencije raka dojke kao i skrbi za oboljele prepoznaju kao područje koje treba podupirati i donirati. Novac je važan i za Udruge, ali dobrotvorni rad i iskrena podrška nemaju cijenu. Puno toga možemo učiniti kroz volonterstvo, dijeleći s drugima svoje vrijeme, znanje, vještine. To pokazuju svojim primjerom mnogi stručnjaci, studenti, naši članovi i najviše naše korisnice.

Važno je da se razvijaju programi u zajednici koji su komplementarni institucijama i da se međusobno nadopunjuju. U udrugama se može raditi kvalitetno i stručno, a na institucijama je da takav rad vrednuju i podupiru. Udruge nemaju stalne izvore prihoda, ne mogu unaprijed znati kakav će im biti godišnji prihod i stoga su donekle izložene neizvjesnosti. Rad se uglavnom temelji na aktivnostima koje se financiraju kroz projekte i donacije. Smatramo da potrebno više poticati aktivnosti u području kroničnih nezaraznih bolesti i psihosocijalne skrbi za maligno oboljele. To bi osnažilo rad udruga koje djeluju i na području karcinoma dojke od kojega oboli i umre najviše žena.