Najnovije prihvaćanje Zakona o pobačaju i zabrana istog od strane poljskog parlamenta dodatno komplicira i ovako nategnute odnose Poljske i EU. Naime, Poljska i Mađarska imaju status u Europi „enfant terrible“, neželjenog i neposlušnog djeteta koje radi probleme velikima.
Dok su u zemljama zapadne Europe na djelu procesi raspada obitelji, braka i legalizacije pobačaja (Irska), najnovija odluka Poljaka je proces potpuno suprotnog smjera. Ne želeći ulaziti u moralne, pravne i druge posljedice odluke, valja istaći da je Poljska primjer države koja daje nadu i svjetlo mnogim Europljanima koji se ne slažu sa sadašnjim smjerom i politikom EU.
Dežurni mediji već dugo alarmiraju posvuda po Europi po pitanju Poljske, pa tako i u Hrvatskoj.
Naslovi kao „Alarm u EU: Poljska srlja u diktaturu?“, „Poljska u sukobu sa samim sobom“, „Poljska pod nadzorom EU“, „Poljska je novi veliki problem EU“, „U Poljskoj izvršen državni udar“ krasile su naslovnice i hrvatskih novina poput Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, Nacionala i drugih.
Neosporno je da Poljska, kao i Mađarska, dolaze pod veliki pritisak EU i Europskog parlamenta zbog pitanja ljudskih prava, slobode medija i pravne države. Ono što začuđuje da se u tu kampanju uključila i Europska pučka stranka koja okuplja demokršćanske stranke u Europskom parlamentu, a čiji su članovi i najjača hrvatska stranka HDZ i HSS. Pri tome je neosporno da je taj isti EU parlament nije ni približno slično reagirao u vrijeme postkomunističke vlade Poljske kada se npr. tajno i nelegalno pratilo 2007. preko 2 milijuna telefona Poljaka ili kada su se pritvarali ili proganjali novinari koji su proučavali pitanja korupcije ili sumnjivog pada aviona sa predsjednikom Lechom Kaczynskim i cijelim političkim i vojnim vrhom Poljske.
Svaka sličnost sa stanjem medija i politikom EU prema Hrvatskoj je namjerna. Primjer toga je ektremizacija slučaja ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, velikog filantropa i demokrata što su nedavno potvrdile i riječi pripadnika romske manjine Veljka Kajtazija. Kada ljevičarski ekstremi koriste govor mržnje ili progone neistomišljenike, hrvatski i europski mediji se ponašaju kao da se to uopće ne događa, dok na drugoj strani političari istinskog integriteta i poštenja dolaze zbog principijelnosti i pravde na udar medijski dirigirane javnosti, pa i institucija EU.
Jedna od glavnih osoba koja je bila kritičar politike Poljske bila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Međutim, njena pozicija je nakon migrantske krize itekako oslabljena, posebno nakon loših izbornih rezultata u Berlinu. Također, Brexit i izlazak Velike Britanije iz EU dodatno je ojačao položaj Poljske i Višegradske skupine V4 koja želi da Europa vodi drugačiju politiku prema migrantima, kao i veće poštovanje prema nacionalnim suverenitetima država. Stoga se Merkelica nedavno sastala sa šefovima vlada V4, a posebno se zadržala u duljem razgovoru sa premijerkom Poljske Beatom Szydlo.
“Moramo se suočiti s istinom jer se EU mijenja nakon izlaska Velike Britanije te će biti potrebno suočiti s promjenama koje će se dogoditi. Naš cilj, naš glavni zadatak je da Europska unija ostane snažna zajednica koja će pružiti sigurnosna jamstva svojih građanima”, – izjavila je Szydło.
Dodala je da je potrebno razmišljati o tome koje je promjene potrebno napraviti kako neke članice Unije ne bi došle u iskušenje napuštanje Europske unije. “Mora se obnoviti osjećaj sigurnosti građana EU-a te da se osjećaju kao domačini, a ne stranci u vlastitoj zajednici. Poljska će podržati takav proces prilagodbe Unije prema stvarnim novim izazovima s kojima se Unija susreće. – zaključila je Beata Szydło.
Kako je istakao poljski ministar za europske poslove Konrad Szymański sastanak je donio vjerojatni kompromis između njemačke kancelarke i članica Višegradske skupine jer je najveći problem između država srednje Europe i Berlina oko pokušaja Berlina da se centralizira donošenje odluka oko rješavanja pitanja migrantske krize ( i drugih pitanja).
Samo ovaj jedan segment sugerira da bi se hrvatska vanjska politika trebala itekako pozicionirati jasnije u EU. Jedan od načina da mala Hrvatska sačuva suverenitet i osmisli jasniju politiku jest priključenje Hrvatske zemljama Višegradske skupine V4 koje predvodi nova europska sila – Poljska. To je uostalom i prirodno, i povijesno, i kulturno okružje kojem pripada Hrvatska daleko od „balkaniziranog regiona“.
U tome će Andrej Plenković imati jasnu podršku predsjednice Grabar-Kitarović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
