Tko je Roman Leljak i zašto je važan za münchensko suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču?

Foto: fah

U Radencima u Sloveniji planuo je požar na automobilu marke Mercedes, na privatnom parkiralištu ispred kuće Romana Leljaka, svjedoka na münchenskom suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču.  Leljak je odmah poručio kako ne vjeruje da se vozilo samo zapalilo i sumnja da bi mogla biti riječ o “poruci” njemu osobno, budući da bi 18. i 19. svibnja trebao svjedočiti u Münchenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zapaljeni automobil nije Leljakov nego susjedov, koji ga je uz njegovu dozvolu parkirao u Leljakovu dvorištu, a budući da je sam pokušao gasiti požar, pri čemu se blago otrovao ugljičnim monoksidom, završio je u bolnici. Još nema zaključka policije radi li se o kvaru ili namjernoj paljevini automobila.

Zašto je Leljak važan za suđenje Perkoviću i Mustaču?

Na suđenju u Münchenu svjedočit će o dokumentima koje je pronašao u slovenskom arhivu i koji pokazuju kako i tko je donosio odluke o likvidacijama emigranata, tko je organizirao i pod kojim uvjetima samu likvidaciju, kao i iz kojih struktura su, u određenim slučajevima, dolazili počinitelji likvidacija. Riječ je o programu rada slovenske Službe državne sigurnosti za 1975. godinu koji pokazuje način na koji je Udba postupala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Leljak posjeduje dokument jugoslavenske tajne službe koji tereti Josipa Perkovića u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića.

“Riječ je o pravilniku koji je napravljen u samo 17 primjeraka, jedan je završio u slovenskom arhivu i ja ga imam”, rekao je Leljak. Inače, taj je dokument preveden na njemački jezik i dostavljen njemačkim pravosudnim organima.

Tko je Roman Leljak?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Roman Leljak rođen je 1964. godine u Krapini, no kada je imao samo nekoliko mjeseci, njegovi su se roditelji preselili u Celje. Završio je vojnu školu u Sarajevu i akademiju u Beogradu, ali 1987. napušta JNA i počinje se baviti pisanjem.

Leljak je istraživač povijesnih arhiva i povjesničar. Izdao je više knjiga o radu nekadašnje jugoslavenske političke policije i nekim izvornim dokumentima i načinu njena djelovanja, kojih se dokopao u arhivima.

1989. objavljuje knjigu “Sam protiv njih”, u kojoj razotkriva metodologije rada tajnih službi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Član je Slovenske demokratske stranke (SDS) nekadašnjeg premijera Janeza Janše, na čijoj se listi lani natjecao za mjesto gradonačelnika Radenaca, ali bez uspjeha.

Zadnja njegova knjiga “Udbini spavači” bavi se problemom “infiltracije” nekadašnjih suradnika tajne policije u današnje društvene i političke strukture.

Leljak se bavio i problematikom masovnih poratnih grobnica u Sloveniji, a u sudskim je sporovima s više živućih nekadašnjih jugoslavenskih i slovenskih “udbinih” i policijskih dužnosnika iz Slovenije, koje je optužio za atentate na hrvatske i jugoslavenske emigrante 1970-ih i 80-ih.

On je – istražujući slučaj nestalog Stjepana Crnogorca, hrvatskog emigranta kojega je ,po njegovim saznanjima, Udba 1972. otela u Austriji i dovela u Sloveniju, gdje mu se gubi trag – Milana Kučana optužio da je bio upoznat s tim slučajem. Kučan tvrdi kako o tome ne zna ništa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Za mjesec-dva bit će podignute optužnice za slučaj ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Crnogoraca, a europski uhidbeni nalozi će biti podignuti protiv Silva Gorenca, Borisa Mužiča i Marijana Orožna, jer je upravo slovenska Udba bila ‘zadužena’ za ubojstva i operativno djelovanje u Austriji i Njemačkoj”, tvrdu Leljak, te poručuje da će biti još postupaka za hrvatske žrtve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.