Fina: U 3 godine broj blokiranih građana porastao 9 posto

Foto: fah

Broj građana čiji su računi zbog neizvršenih osnova za plaćanje blokirani porastao je od kraja 2013. do kraja 2016. za 9 posto, dok su istodobno njihove neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina), iz koje takva kretanja pripisuju prvenstveno zatvaranju obrta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podacima Fine, zadnjeg dana 2016. u blokadi je bilo 327.176 građana, a njihov je dug iznosio 41,16 milijardi kuna.

Tri godine ranije, krajem 2013. godine, blokirane je račune imalo 299.795 građana, dakle 27.381 manje nego krajem prošle godine, a njihova su ukupna dugovanja iznosila 23,82 milijarde kuna i bila su 17,34 milijarde kuna manja nego na kraju prošle godine.

“Jedan od razloga tome trendu jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegovog zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu”, pojašnjavaju iz Fine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Građani najviše duguju financijskim institucijama

Podaci Fine pokazuju i da se više od polovice ukupnog duga građana s kraja prošle godine, 50,09 posto ili 23,6 milijarde kuna, odnosi na nepodmirene obveze prema bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama.

Dodaju li se tome i dugovi prema osiguravajućim društvima (1,3 milijarde kuna), leasing i faktoring društvima (912,7 milijuna kuna) te tvrtkama za kartično poslovanje (817,6 milijuna kuna), dug građana prema cijelom financijskom sektoru penje se na 23,6 milijarde kuna ili 57,45 posto ukupnih dugovanja s kraja prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema središnjoj državi te jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave građani su, pak, krajem 2016. imali 5 milijardi kuna neplaćenih obveza, a prema telekomunikacijskim tvrtkama 1,11 milijardi kuna. Značajan udio (25,95 posto) imaju i dugovanja građana prema ostalim vjerovnicima, tvrtkama, građanima, obrtima i sl., koja su na kraju prošle godine iznosila 10,6 milijardi kuna.

Najviše građana duguje do 10 tisuća kuna

Analiza duga građana po iznosu pokazuje, pak, da velik broj blokiranih građana duguje do 10 tisuća kuna. Njih je krajem 2016. bilo 117.638 ili 36 posto svih blokiranih. Njihova ukupna dugovanja iznose nešto manje od 448 milijuna kuna i čine tek nešto više od jedan posto ukupnih dugova svih blokiranih građana na kraju prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći udio u ukupnim dugovanjima, od gotovo 85 posto (34,9 milijardi kuna), imaju građani čiji su dugovi veći od 100 tisuća kuna, a čiji je udio u broju blokiranih istodobno najmanji i iznosi 17,3 posto (56.531 građanin).

U odnosu na prethodnu godinu, navode iz Fine, najviše je rastao broj blokiranih građana čiji se dug kreće od 100 do 500 tisuća kuna, – njih je krajem prošle godine bilo 15,2 posto više nego na kraju 2015.

Glavnina dugova starija od godine dana

Promatrano po ročnosti duga, najveći udio u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza građana na kraju 2016. imala su dugovanja starija od 360 dana – 95,2 posto ili 39,2 milijarde kuna. I građani čiji su dugovi stariji od godine dana, njih 272.439, imaju najveći, 83,3 postotni udio u u ukupnom broju blokiranih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fina donosi i pregled broja građana s otvorenim i blokiranim računima, konji pokazuje da u Hrvatskoj račune ima 85,3 posto stanovnika. Tako 3,6 milijuna stanovnika Hrvatske ima ukupno 7,25 milijuna računa, a u blokadi je ukupno 723.074 računa, dakle nešto manje od 10 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.