Foto: fah

Predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da je Predsjedništvo i Nacionalno vijeće stranke na sjednici snažno podržalo plan Vlade da se Ina vrati u hrvatsko vlasništvo. Najviša tijela HDZ-a smatraju da rad na modelu otkupa dionica treba nastaviti, a najprimjerenijim načinom smatraju inicijalnu javnu ponudu po modelu 25 posto minus jedna dionica HEP-a.

“Što se nas tiče od svih mogućih modela, ovo je po našem dubokom uvjerenju najbolji i najučinkovitiji model. Model koji bi generirao i naše tržište kapitala. Smatramo da je HEP, kao naša kompanija, koja je izrazito profitabilna i jako dobro stoji, na taj način u poziciji da se dodatno osnaži, a siguran sam da bi sredstva temeljem inicijalne javne ponude omogućila generiranje dovoljno sredstava za otkup MOL-ovog udjela u Ini”, naglasio je Plenković.

Naveo je i da neće javno objaviti odluku Arbitražnog suda jer je taj čitav proces bio tajan i to je još uvijek.

Krajem 2016. gostujući u Dnevniku Nove TV Andrej Plenković kazao je da temeljito sa stručnjacima proučavaju cjelokupno stanje u kompaniji.

“Želimo da Ina bude kompanija koja ima i zalihe nafte i plina i da bude akter i malo šire od hrvatskih okvira. Ono što je važno je da smo mi bili prva Vlada koja je sjela za stol s Upravom Ine”, naglasio je Plenković i dodao da temeljito sa stručnjacima proučavaju cjelokupno stanje u kompaniji i “smatramo da je u okolnostima, kakve su se akumulirale do sada, ovo je po našem mišljenju najbolji potez i zbog energetske sigurnosti i opskrbe Republike Hrvatske”.

Andrej Plenković od početka mandata ističe odlučnost Hrvatske da nastavi s izgradnjom LNG terminala koji će značajno doprinijeti diverzifikaciji dobavnih pravaca i povećanju sigurnosti opskrbe Europe plinom.

Za Plenkovićeva posjeta Ukrajini, ukrajinski je premijer rekao da su zainteresirani sudjelovati u projektu LNG terminala, a sastajući se krajem studenoga 2016. s posebnim izaslanikom i koordinatorom za međunarodna energetska pitanja američkog State Departmenta Amosom J. Hochsteinom Plenković je razgovarao o energetskom položaju Hrvatske i Europe. Posebni naglasak stavljen je na projekt LNG terminala na otoku Krku.

Što se tiče kupnje Ine, čelnik Mosta Božo Petrov ističe da su članovi radne skupine eksperti koji bi trebali do detalja razraditi onaj model koji se na kraju prihvati kao najbolji i najkvalitetniji.

Smatra da je HEP profitabilna tvrtka s ogromnim potencijalom i “isto to možemo napraviti s Inom u dogledno vrijeme”.

U Vladi Andreja Plenkovića, energetika je pripala Mostu. Današnji ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović još je početkom 2016. najavio novu energetsku strategiju baziranu na obnovljivim izvorima energije dodajući da je izvjesno da u njoj neće biti mjesta za Plomin C i termoelektaranu Ploče. Zanimljivo je spomenuti da je HEP kao partnera za Plomin C izabrao japanski Marubeni a Bruxellesu je bila sporna otkupna cijena električne energije jer je veća od tržišne, pa su upozorili da bi se sporazum mogao definirati kao nedopuštena potpora.

U Dobrovićevom ministarstvu radi se na niskougljičnoj strategiji Hrvatske do 2030. godine, koja ne predviđa korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, odnosno gradnju niti jedne veće elektrane na ugljen ili plin.

Hrvatska energetska strategija trenutačno se bazira na onoj iz 2009. koja je predviđala gradnju novih kapaciteta i na ugljen i na plin, i to većih.

U vrijeme Milanovićevog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka tvrtka Ekonerg dobila je zadaću izraditi niskougljičnu strategiju koja predviđa korištenje svih energenata, pa tako i ugljena i plina, no ona do kraja Vrdoljakovog mandata nije dovršena, kao ni za vrijeme Tomislava Panenića na mjestu ministra gospodarstva. U rujnu ove godine, doznaje Novi list, ministarstvo Slavena Dobrovića, od Ekonerga naručuje reviziju niskougljične strategije koja će po novom biti vrlo isključiva jer ne predviđa korištenje fosilnih goriva u većim pogonima za proizvodnju energije. Oslanjat ćemo se, kaže nova strategija, na viškove energije proizvedene vani, zbog čega moramo pojačati interkonekciju s drugim državama, a već sada, ovisno o prilikama, uvozimo od 30 do 50 posto električne energije što nas trenutačno košta između 400 i 500 milijuna eura godišnje.

Situacija u proizvodnji električne energije već je sad alarmantna jer do 2020. godine iz pogona mora izaći čak 1.200 MW snage instalirane u starim elektranama te će nam te godine nedostajati ukupno oko dvije tisuće megavata proizvodnih kapaciteta. Zbog novih normi, s prvim danom 2018. godine s radom moraju prestati TE Sisak i Rijeka, Plomin 1, TE-TO Osijek i još neki, manji objekti. Prema instaliranoj snazi elektrana na obnovljive izvore energije po stanovniku, među posljednjima smo u Europi, no isto je i kad su elektrane na ugljen u pitanju. S Plominom 1 i 2, ukupne snage oko 300 tisuća kilovatsata i 4,3 milijuna stanovnika, izračunao je za Novi list energetičar Marijan Kale, imamo 70 vata energije iz ugljena po stanovniku. Njemačka, iz koje sad planiramo uvoziti viškove energije, ima 49 termoelektrana na ugljen snage 41 tisuću megavata i 80,6 milijuna stanovnika, znači 510 vata po stanovniku.

Ministar Dobrović krajem listopada najavio je zatvaranje rafinerije Sisak, a onda je to iz Vlade demantirano.

Energetiku je, premijer, pragmatično prepustio Mostu, ocijenio je politički analitičar Davor Gjenero za Deutsche Welle. “Plenković je u teškoj poziciji. Hrvatska mora napraviti pomake u energetskoj politici, ali su Plenkovićevi prethodnici iz HDZ-a kontaminirali politički prostor”. Gjenero navodi da bi bolje rješenje bilo angažiranje svih relevantnih hrvatskih eksperata za energetiku u kreiranju konzistentne energetske politike. “Stručnjaka ima, ali će ih imati sve manje. Ina je obrazovala te ljude, a oni polako ulaze u seniorske godine, a mlađi ljudi svoje poslovne prilike traže vani. Što će biti manji, kapaciteti za ozbiljno vođenje energetske politike biti će manji.“

Gjenero je za Glas Slavonije istaknuo da su u suvremenom svijetu energetska pitanja uvijek pitanja i vanjske politike i nacionalne sigurnosti. “U brojnim državama unutar diplomatske mreže djeluju diplomati posebno specijalizirani za energetsku diplomaciju, a zemlje koje imaju razrađen sustav domovinske sigurnosti posebno skrbe o cjelokupnom modelu ekonomske neovisnosti. Europska unija vodi jedinstvenu energetsku politiku i energetska politika, energetska sigurnost i sprječavanje energetske ovisnosti ključni su elementi te politike. Mađarska je u regiji najsnažnija energetska sila, s velikim viškom električne energije i s dva bloka nuklearne elektrane u izgradnji. MOL je jedna od najsnažnijih kompanija u Srednjoj Europi i energetski predvodnik regije. Pritom je MOL u dominantno državnom vlasništvu. Mađarska pripada među države koje se sustavno brinu o svojoj energetskoj politici, a interes za energetiku predstavlja znatan dio angažmana premijera Orbana. Mađarska je za Hrvatsku važan partner i u projektu izgradnje LNG terminala u Omišlju, jer samo interkonekcijama preko Mađarske plin iz hrvatskog LNG terminala mogao bi doći do svojih eventualnih potrošača u Srednjoj i Istočnoj Europi. Ugledni naftni stručnjak Davor Stern u pravu je kad kaže da pitanje odnosa u INA-i valja rješavati i političkim dijalogom na vrhu i da premijeri Plenković i Orban to pitanje moraju staviti na stol”, naglasio je Gjenero, te dodaje da je bolje poslovne sporove riješiti sporazumom i pregovorima, nego obraćanjem bilo redovitim sudovima, bilo arbitražnim tijelima.

Izvor: narod.hr