Tko stoji iza Autografa – portala kojem je Zlatar Violić dodijelila 70.000 HRK, ‘jer im je obećala’

Upravni sud Republike Hrvatske potvrdio je da je bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić (HNS) bila u sukobu interesa, odnosno da je zloupotrijebila svoje diskrecijske ovlasti kad je portalu Autograf dodijelila 70.000 kuna, radi čega ju je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo sa šest tisuća kuna.

Upravni sud RH odbio je, naime, zahtjev Zlatar Violić da se poništi rješenje Povjerenstva da je bila u sukobu interesa i da mora platiti kaznu od šest tisuća kuna, po dvije tisuće kuna tri mjeseca uzastopno.

Ocjena je Suda da Povjerenstvo nije pogriješilo kada je utvrdilo da je Zlatar Violić zlouporabila posebna prava dužnosnika. Sud, kao ni Povjerenstvo, ne osporava pravo ministrice da odlučuje diskrecijski, no drže da nije smjela proširiti okvir zadan javnim natječajem, a po kojemu su za nove medijske projekte 2014. trebale biti isplaćene tri potpore od po 70.000 kuna, a ne četiri kako je naknadno odlučila bivša ministrica.

Zlatar Violić dodijelila je portalu Autograf potporu od 70.000 kuna, iako ga Stručno Povjerenstvo za neprofitne medije po obavljenom javnom natječaju nije uvrstilo među dobitnike potopre.

Podsjetimo, bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i članica HNS-a odstupila je s čelnog mjesta u Ministarstvu kulture nakon što je Državna revizija otkrila brojne nepravilnosti u financijskom poslovanju za vrijeme njezinog mandata u njezinom resoru.

Prema nalazu Državne revizije za 2013., u Ministarstvu kulture podizana su gotovinska sredstva korištenjem poslovne kreditne kartice izvan blagajničkog poslovanja. Na taj način došlo je do nepoštivanja Odluke u uvjetima korištenja kreditnih kartica, a iznos dugovanja popeo se do 152.000 kuna.

Što znamo o portalu Autograf?

Portal Autograf u listopadu 2013. godine pokrenuo je njegov glavni urednik Drago Pilsel.

Tim je povodom istaknuo kako je okupio pedesetak vrsnih autorskih imena koji će pokušati promijeniti lošu medijsku sliku Hrvatske.

Zanimljivo je da je tadašnji predsjednik Ivo Josipović u svoj ured primio urednike portala i rekao kako će “autograf.hr proširiti medijski prostor u Hrvatskoj i regiji jer udružuje velik broj uglednika iz kulturnog i medijskog područja koji su podržali ovaj projekt”.

“Nemamo iluzija, ali ako medijsku sliku Hrvatske promijenimo samo za jedan posto uvjeren sam da ćemo učiniti puno”, poručio je Pilsel na konferenciji za novinare.

“Portal autograf.hr uvijek će se boriti za napredak, za građansku i europsku Hrvatsku, ne tolerirajući nepravdu, suprotstavljajući se demagozima svih vrsta i definirajući svoj novinarski angažman izvan svakog stranačkog ili partikularnog interesa. Zalaganje za pravnu državu implicira borbu protiv privilegija, odanost načelima općeg dobra te senzibiliziranost za siromašne i socijalno deprivirane, pogotovo stoga što su takve i slične vrijednosti posljednjih godina prilično zanemarene”, istaknuli su na svojim stranicama.

“Zato redakcija, okupljena od strane članova građanske Udruge Novum, sastavljena je od široke palete suradnika, pisaca, publicista i intelektualaca svih vrsta koji imaju što ponuditi javnosti, ali iz ovih ili onih razloga nisu u dovoljnoj mjeri prisutni na medijskoj i inoj sceni. Samo tako moći će kreirati portal koji neće imati nacionalistički, nego nacionalni i kozmopolitski karakter, koji će biti lokalan i univerzalan i koji će u kolopletu prezentiranih sadržaja naći mjeru nove i europski postulirane Hrvatske kao zemlje koja s povjerenjem gleda u svoje susjede a s nadom u svoje obaveze”, pojašnjavaju.

Među kolumnistima i stalnim autorima nalaze se: bivši predsjednik Ivo Josipović, Nenad Bartolčić, Jadranka Brnčić, Vladimir Cvetković-Sever, Boris Dežulović, Borivoj Dovniković – Bordo, Ivica Grčar, Miljenko Jergović, Josip Kregar, Peter Kuzmič, Drago Pilsel, Branimir Pofuk, Ante Tomić, Nela Vlašić.

Što se tiče poretka internetskih portala u Hrvatskoj, Autograf se prema Alexi nalazi na 1005. mjestu.

Tako je Drago Pilsel?

Drago Pilsel u novinarstvu je od rujna 1979., kada je počeo surađivati s lokalnim radijom i televizijskim Canal 9, u patagonijskom gradu Comodoro Rivadavia. U Hrvatskoj, kao novinar uređivao je i vodio emisije na OTV-u (od ožujka 1992. do studenog 1994.), pisao je za Novi list (od travnja 1995. do kolovoza 2009.), Slobodnu Dalmaciju, Nedjeljnu Dalmaciju, Feral Tribune, Globus, Zarez, Glas Koncila, Kana, Svjetlo riječi, Erasmus, Novi Plamen, Vjesnik, Identitet, Politička misao, Forum, itd. Bio je komentator i vanjski suradnik sarajevskog Oslobođenja te sarajevske NTV Studio 99. Bio je dopisnik španjolske radijske mreže COPE, katoličkog tjedniva Vida Nueva iz Madrida te španjolskog vodećeg dnevnika El Pais, a povremeno se javljao i za BBC i Radio Slobodna Evropa. Objavljivao je i u crnogorskom tjedniku Monitor, u beogradskom dnevniku Danas, u banjalučkim Nezavisnom novinama, a bio je dopisnik ljubljanskog tjednika Mladina i dnevnog lista Dnevnik.

Vodio je program na prvom Gay Prideu u Zagrebu 29. lipnja 2002. godine.

Izbačen je iz članstva Hrvatskog društva katoličkih novinara, 25. siječnja 2002. Na sjednici je 41 od 49 novinara glasovalo protiv njega. Nekoliko dana prije izbacivanja, više je puta vrlo kritički napao biskupe, a za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj izjavio je, da je “kao mala neljudska, nacionalistička i žalosna katolička sekta, od koje želi ostati daleko”.

Na haaškom suđenju, hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, u veljači 2009., odvjetnik Luka Mišetić, izjavio je, da je Drago Pilsel, poslije Operacije Oluja, tada član HHO-a, pod pseudonimom Vjeran Grković intervjuirao predsjednika HHO-a Petra Mrkalja. Svjedok tužiteljstva Žarko Puhovski, rekao je, da ne zna za to. Pilsel je to demantirao u emisiji Nedjeljom u 2 u kojoj je gostovao Žarko Puhovski.

Sudjelovao je u predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića na izborima 2009.-2010. godine. Nakon njegove pobjede na izborima, bio je predstavljen kao jedan od ljudi Ureda predsjednika, kao voditelj Odjela za analitiku. Nakon kolumne, koja je objavljena na istarskom portalu Regional express, početkom ožujka 2010., u kojoj je koristio psovke i neprimjerene izraze, nakon čega je nastala afera, otišao je iz Ureda predsjednika. Pilsel tvrdi da je odluka o napuštanju Ureda donešena ranije.

Član je hrvatskog P.E.N. centra, Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata novinara Hrvatske, Saveza antifašista Republike Hrvatske (član predsjedništva) i Savjeta saveza antifašista Republike Hrvatske (podpredsjednik), Koalicije za REKOM, PfP Consortium (Akademija za nacionalnu obranu – Institut za mir i rješenje sukoba Ministarstva obrane Republike Austrije) kao član studijsko-istraživačke grupe za menadžment krize na Balkanu (Jugoistok Europe), Instituta Vlado Gotovac, HKD Napredak te Sabora stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez.