Udruga “Crne mambe”, Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Udruga U ime obitelji i još pet braniteljskih udruga Ustavnom sudu su na ocjenu ustavnosti predale pojedine odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, koji udovice, roditelji i djecu poginulih hrvatskih branitelja, te hrvatske ratne vojne invalide tretira drukčije od drugih korisnika mirovina (npr. pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR).
“Takvim zakonskim rješenjima gdje se jednoj strani (u ovom slučaju bivšim pripadnicima JNA) osobama koje se barem po statusu mirovine svrstavaju u red onih koji su rušili i uništavali Hrvatsku daje šakom i kapom dok se onima koji su obranili RH oduzimaju prava – umjesto na općem pomirenju, oni su radili na još većoj razlici i netrepeljivosti”, istaknula je Rozalija Bartolić predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
U intervjuu za Narod.hr otkriva svoj životni put.
Rođena je u malom slavonskom mjestu Andrijaševcima, pokraj Vinkovaca. Osnovnu školu polazi u rodnom mjestu, dok srednju turističku školu završava u Osijeku. U Zagreb dolazi sa 20 godina starosti i zapošljavam se u struci, gdje još uvijek radi.
“Imam tri kćeri od kojih je najmlađa bila začeta tek dva mjeseca kada je moj suprug, a njihov otac Željko, poginuo u stvaranju i obrani Republike Hrvatske. Od posljedica traume nakon stradavanja supruga, najmlađa je kći s navršenih 5 godina starosti, teško oboljela i borba do njenog izlječenja trajala je do njezine 10. godine starosti. Sada je, Bogu hvala, potpuno zdrava mlada žena. Moram napomenuti i to, da sam baka jednog unuka. Udovica sam postala s 30 godina starosti i od tada sama odgajam svoje kćeri pokušavajući im usaditi ljubav prema Domovini kakvu osjećam ja, i kakvu je osjećao njihov otac”, istaknula je za naš portal te dodala: “Ime mog pokojnog supruga bilo je Željko. Bio je rođeni Zagrepčanin s Jaruna iz stare zagrebačke obitelji Bartolić koja svoj obiteljski grb posjeduje od 1716. godine. Vjenčali smo se 1985. godine. U obranu i stvaranje Domovine Željko se uključio vrlo rano – još od siječnja 1990. U kolovozu 1991. godine odlazi u Sunju te tamo pogiba 31. kolovoza 1991. godine kao pričuvni policajac”.
Narod.hr: Imate li podatak koliko je udovica hrvatskih branitelja u Zagrebu i Županiji?
Približno je oko 3000 udovica u cijeloj Hrvatskoj, dok je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji taj broj oko 600. U radu naše Udruge organizirano kroz članstvo djeluje 255 udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH Grada Zagreba i Zagrebačke županije, osnovana je 1993. godine i sve do 2011. djelujemo u Zajednici udruga udovica hrvatskih branitelja RH. Te godine izlazimo iz zajednice zbog neslaganja s načinom vođenja Zajednice od strane predsjednice i dopuštanjem političke manipulacije našom kategorijom stradalnika. Nakon toga rad nastavljamo samostalno.
Narod.hr: Na koji način ste kao udruga pokušali ukazati odgovornima na diskriminaciju zakonskih rješenja?
U svome djelovanju kontinuirano upozoravamo na sve oblike diskriminacije, kako nas iz kategorije stradalnika, tako i branitelja općenito. Na tome smo uporno inzistirale kroz amandmane koje smo prosljeđivale nadležnom ministarstvu pri izradi ili izmjenama i dopunama Zakona o braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Također, i samoinicijativno ili u suradnji s drugim srodnim udrugama organizirale smo tribine i skupove s kojih su proizišli zaključci koje smo upućivale nadležnima. Nažalost, bez mnogo rezultata zbog nezainteresiranosti istih za rješavanje tih problema. Tada Udruga dolazi u situaciju primoranosti podnošenja tužbi, što je vrlo mučno u društvu i državi za koju su naši supruzi položili živote.
Narod.hr: Možete li nam nešto više reći o cijeloj situaciji nastaloj zbog novog Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji udovice, roditelji i djecu poginulih hrvatskih branitelja te hrvatske ratne vojne invalide tretira drukčije od drugih korisnika mirovina?
Sporni elementi koji predstavljaju okosnicu prijedloga pred Ustavnim sudom:
– Kod priznavanja prava koja proizlaze iz općih mirovinskih propisa samo kod hrvatskih stradalnika Domovinskog rata pogibiju ili ranjavanje zakonodavac smatra „povlasticom“ te im tom logikom dio mirovine ostvaren po naznačenoj osnovi pribraja u posebni dio mirovine za razliku od ostalih korisnika istog Zakona i time krši Ustav, odnosno načelo jednakosti i vladavine prava. Posebni dio mirovine za udovice, roditelje i djecu poginulih hrvatskih branitelja te za hrvatske ratne vojne invalide nije zaštićen i zakonski definiran kako se obračunava, a što je slučaj kod drugih mirovina prema posebnim propisima, već o tome odlučuje Vlada svojom diskrecijskom odlukom, što dovodi do nesigurnosti i diskriminacije;
– Faktor izračuna za hrvatske stradalnike najniži je od svih 13 grupacija tzv. „povlaštenih mirovina“, a ispravno mirovina po posebnim propisima, i iznosi svega 0,40. Usporedni primjer kojim se prikazuje nejednako tretiranje korisnika mirovina prema posebnim propisima jest razlika u korist boraca NOR-a ili bivših pripadnika JNA, odnosno podatak da prva spomenuta grupa ima faktor izračuna 0,85, dok drugi (bivši pripadnici JNA) imaju faktor 0,63. Daljnja diskriminacija prema dijelu braniteljskog korpusa jest podizanje faktora izračuna za obiteljsku mirovinu nakon smrti bivšeg pripadnika JNA na 0,90. Prikazujući usporedno udovice poginulog hrvatskog branitelja kojima se mirovina obračunava s faktorom izračuna 0,40, dolazimo do podatka da je udovica umrlog bivšeg pripadnika JNA vrjednija približno 120 % od udovice poginulog hrvatskog branitelja. Da je bivši pripadnik NOR-a također tako preko 100 % vrjedniji od hrvatskog ratnog vojnog invalida;
– Bivšim pripadnicima JNA, temeljem odredaba članka 185. ZOMO, određen je izuzetno povoljan način novog određivanja mirovine na temelju obračuna plaća od 1970. godine, te su njihove mirovine narasle od 10 do 30 posto. S druge strane, umirovljenim hrvatskim braniteljima i cjelokupnoj hrvatskoj populaciji koja je sudjelovala u obrani suvereniteta RH temeljem novog ZOMO-a, retroaktivno se oduzima radni staž u razdoblju od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine s izgovorom da RH nije braniteljima uplaćivala doprinose. Pritom bivšoj SDP-ovoj Vladi nije bio problem priznati 20 godina staža za bivše pripadnike JNA, no predstavljao je problem priznavanja 6 godina staža za hrvatske branitelje, ali i cjelokupnu populaciju hrvatskih građana koji su u to vrijeme sudjelovali u obrani suvereniteta RH.
– Javnu raspravu o novom ZOMO-u zakonodavac provodi svega 15 dana internetskog objavljivanja u razdoblju od 3. do 18. listopada 2013. godine. Ovaj čin zakonodavca narušava ustavno pravo na obaviještenost (čl. 38., st. 4. Ustava RH) i odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama (čl.11 st.2) koji ih obvezuje na 30 dana provođenja javne rasprave. Uz iznijeto, zakonodavac je u samoj javnoj raspravi postupio prijevarno – prikazivao jedne koeficijente za obračun mirovina i definicije, a da bi usvojeni tekst ZOMO-a bio izmijenjen pritom kršeći čl.7 Zakona o pravu na informacije koji kaže da informacije koja daju tijela javne Vlasti trebaju biti pravodobne, potpune i točne.
Narod.hr: Istaknuli ste da je javnu raspravu o novom ZOMO-u zakonodavac provodio svega 15 dana – je li itko od nadležnih tijela reagirao na vaše apele?
Naravno da nismo mogli pravovremeno reagirati, a to je i bila namjera na ovakav protuzakonit način provedene javne rasprave i donošenja Zakona.
Neki iz naše populacije koji obnašaju visoke dužnosti, pa i one zastupničke, bili su upoznati sa namjerama prošle vlasti o donošenju ovog za nas diskriminirajućeg Zakona ali zbog zaštite vlastitih pozicija nisu upozorili branitelje i stradalnike na to što im se priprema. Često smo u mogućnosti čuti kako se oni predstavljaju glasom branitelja u Saboru, a to je potpuno netočno. Istina je sasvim suprotna. Oni su samo stranački vojnici i počinili su veliku štetu našoj populaciji.
Narod.hr: Što očekujete nakon što ste podnijeli zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju?
Na ishod svakako ne možemo utjecati. Možemo se samo nadati da će Ustavni sud razumjeti i prihvatiti našu argumentaciju te proglasiti taj nakaradni Zakon protuustavnim.
