Jokić prihvaća razrješenje: Nismo imali podršku, prijetili su nam, ali spremni smo pomoći

Boris Jokić je danas održao konferenciju za novinare zajedno s nekoliko članova bivše ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, tijekom koje je rekao je da skupina prihvaća razrješenje ministra Predraga Šustara te da ovo obraćanje nema veze ni sa kakvim razračunavanjem. Zahvalio je svima koji su radili s njima na reformi i doprinijeli tom procesu.

Tumačeći razloge zašto skupina nije mogla nastaviti svoj rad Boris Jokić je kazao kako ministarstvo nije pristupilo izradi normativnog odvira bez kojega se ne može ići u eksperimentalnu fazu. Idući razlog je nepostojanje sredstava kojim bi se osigurale aktivnosti za povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda za potrebe reforme. Dodao je kako ministarstvo u ovom sazivu ne stoji iza ovog projekta, te kako su članovi skupine bili izloženi velikim pritiscima, pa i prijetnjama smrću. “Nikad nam ne bi palo na pamet odstupiti da nije došlo do kompromitiranja onoga što smo htjeli napraviti”, naglasio je Jokić. Dodao je kako nemaju nikakvih informacija o tome tko će biti njihovi nasljednici. “Tko god da to bude, mi ćemo im svakako pomoći i podržati ih koliko možemo”, kazao je.

Prema njegovu izvješću, u prvoj od šest predviđenih dionica CKR-a – izrade dokumenata – sudjelovalo je oko 480 članova, održano 674 fizička i stotine online sastanaka, objavljeno 55 dokumenata i održano više od 400 predstavljanja reforme.

Od predviđenih 12 milijuna kuna potrošeno je sedam, najviše za 104 učitelja koji su bili izvan nastave, a pet milijuna vraćeno u državni proračun. Za provođenje cjelovite reforme predviđeno je 50 milijuna eura za pet godina, kaže Jokić.

On je kazao da je stručna rasprava održana od sredine ožujka do početka svibnja u kojoj je sudjelovalo 64874 sudionika, tijekom koje je na sve kurikularne dokumente pristiglo 2759 priloga, od čega 1846 s organiziranih skupova.

Članovi skupine javnosti su predstavili dosadašnje aktivnosti i rezultate u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, provedenu stručnu raspravu i nove inačice dokumenata te moguće daljnje korake u ostvarivanju reforme.

Podsjetimo, Posebno stručno povjerenstvo za provedbu strategije obrazovanja – Nevena Budaka – ocijenilo je u utorak “upitnim legitimitet odluke o razrješenju Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme”. Izjavili su da se resorni ministar u tehničkoj vladi, Predrag Šustar, odlučio za razrješenje iako je “bilo jasno da je Ekspertna radna skupina razrješenje zatražila ne zato što njezini članovi više nisu htjeli raditi, nego kako bi natjerala Ministarstvo da napokon stvori uvjete za normalan rad”. Također, smatraju da je legitimitet tog poteza upitan s obzirom na status vlade, te da je tehnički ministar zanemario zahtjeve desetaka tisuća prosvjednika.

Posebni savjetnik u Vladi Zorana Milanovića

Podsjećamo, u siječnju 2012. godine uz Slavka Goldsteina kojemu je pripalo mjesto posebnog savjetnika za kulturu, Zoran Milanović imenovao je i prof. Budaka posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj poziciji bio je zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

“Ništa ovdje nije predviđeno da bi donijelo supstitucijalne promjene iduće godine ili za dvije godine. Ovo je dugoročna strategija, svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima. Sve ono što se predvidi da će se provesti, mora biti dobro pripremljeno“, naglasio je i završio porukom da su obrazovanje i znanost jamac hrvatske budućnosti”, rekao je prof. Budak predstavljajući Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije 2013. godine.

Stoga nije jasno čemu žurba i zašto se hitno želi implementirati kurikulna reforma u školski sustav ove jeseni. Dokument nije prošao stručnu reviziju. Ekspertna radna skupina nije imala nijednog međunarodnog stručnjaka. Problem je u metodologiji koja previše podsjeća ”šuvarovom” modelu. Nije se vodilo računa o integralnom pristupu. U nekim dijelovima kurikula za povijest, hrvatski i biologiju očituje se ideološka i svjetonazorska obojanost, a prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak ocijenio je da se radi se o teroru metodike. “U Europi nema nijedne države koja bi toliko potcjenjivala svoj identitet u jeziku i književnosti”, rekao je prof. dr. sc. Novak na tribini o cjelovitoj kurikulnoj reformi prije nekoliko dana.

“Ne može nam Jutarnji list biti mjerodavan za sastavljanje kanona hrvatske književnosti, zaključio je dr. Slobodan Prosperov Novak i upozorava da Jokićeva ostavka ne znači kraj, nego tek početak nove bitke koja nas čeka.”

Ne vidi u ovom kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje

Prof. dr. Neven Budak, voditelj reforme obrazovanja, koji je ujedno i član radne skupine godinama se zalagao za redukciju sadržaja iz povijesti.

Članovi stručne radne skupine nedavno su predstavili prijedlog predmetnog kurikula povijesti na Hrvatskom institutu za povijest na kojemu je sudjelovao i prof. Budak rekavši da je najvažnije da su oni koji rade na kurikulu – stručnjaci. “Ja ne vidim u ovom kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje”, ocijenio je prof. Budak, dok je mišljenje većine nazočnih koji su upozorili da je novi kurikul povijesti strukturno, metodološki i sadržajno neprihvatljiv te da je ideološki obojen.

Istaknuli su i da je natječaj za izbor članova radne skupine bio ciljan, odnosno da se točno znalo koga se želi dobiti. Totalitarni režimi u kurikulu ne tretiraju se jednako, a “pojedine teme i nazivi tema nisu primjereni, trebalo bi ih drugačije oblikovati. Jugoslavija je dominantan pojam iako je Hrvatska, čak i duže, živjela u drugim savezima. Neprihvatljivo mi je da se nacionalna povijest smanjila sa 60 na 40 posto“, naveo je dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za Večernji list, naglašavajući da se ne smije dopustiti da izvori nastavnicima za obradu pojedinih tema u srednjim školama budu mediji, odnosno novine, internet i publicistika umjesto znanstvenih činjenica.”

Dr. Nazor slaže se da nastavni program treba rasteretiti od učenja podataka koji nisu važni za razumijevanje procesa i događaja o kojima djeca uče. “Kroz nastavu povijesti budućnost Hrvatske može se rasteretiti dosadašnjih utega, koji su rezultat ideološkog, a ne znanstvenog pristupa pojedinim temama iz naše prošlosti”, rekao je dr. Nazor za Narod.hr dodavši da je novi kurikul povijesti strukturno i metodološki neprihvatljiv, jer ako temelj nije dobar, nema smisla ići dalje prije nego što se to popravi.