Na plakatima koji su se početi lijepiti ove subote, trenutno jedan od najpopularnijih hrvatskih političara i kandidat HDZ-a u II. izbornoj jedinici, Zlatko Hasanbegović, odlučio se za slogan “Jedan je temelj: 30 svibnja ’90 – 5. kolovoza ’95” čime je vrlo jasno iskazao svoj politički stav te još jednom potvrdio činjenicu da antifašizam nije temelj današnje Hrvatske.
Hrvatska je utemeljena na volji naroda izraženoj na demokratskim izborima (prvi saziv demokratski izabranog Sabora bio je 30. svibnja 1990.) i obranjena i stvorena u Domovinskog ratu čija je kruna operacija Oluja i oslobađanje Knina 5. kolovoza 1995. godine, piše Maxportal
Tehnički ministar kulture i član Predsjedništva HDZ-a dr.sc. Zlatko Hasanbegović na izbore izlazi u Drugoj izbornoj jedinici kao treći na listi HDZ-a.
Tako je tehnički ministar kulture još jednom jasno stavio do znanja da su temelj stvaranja Neovisne Republike Hrvatske demokratski izbori provedeni 1990. godine te Domovinski rat u kojem je obranjena i potvrđena državnost Republike Hrvatske.
“30. svibnja 1990. treba biti jedna vrsta nulte godine kada zapravo uistinu počinje povijest moderne hrvatske države. Sve ostalo treba kanalizirati u historiografiju, obiteljska sjećanja, predaju, komemoracije i lišiti ovaj i buduće naraštaje hrvatskog naroda vječite borbe za bolju prošlost koja se ne može promijeniti”, istaknuo je Hasanbegović u svom intervjuu za Jutarnji list u ožujku ove godine.
“Jedina istinska hrvatska pobjeda u 20. stoljeću, u kojoj se bez razlike prepoznaju svi Hrvati, uz poneku iznimku, jest ona u Domovinskom ratu. To je jedini stvarni temelj moderne hrvatske države. Traženje bilo kojeg drugog temelja izaziva i trajno će izazivati sve te ideološke podjele kojima danas svjedočimo”, naglasio je.
“Svakom okretanju budućnosti treba prethoditi cjelovito suočavanje s prošlošću. U sklopu svoga ministarskog djelovanja začeo sam vrlo važnu reformu donošenjem novoga arhivskoga zakona. U tu svrhu trebali su raditi važni pravni, znanstveni i povjesničarski autoriteti, zakon je trebao biti donesen početkom sljedeće godine, a njegova glavna pravna pozadina bilo je potpuno, bezuvjetno i bez bilo kakvih ograničenja otvaranje cjelokupnoga arhivskog gradiva državnog partijskog aparata do 30. svibnja 1990. godine i sada iz ove perspektive mogu reći da je to jedan od važnih, ako ne i najvažnijih razloga kampanje, klevetničke, kojoj sam bio izložen od prvoga dana svoga ministarskog djelovanja”, otkrio je po prvi puta javno Hasanbegović u svom intervjuu za Osječku televiziju.
Podsjetimo, Ministar kulture Zlatko Hasanbegović odmah je krenuo u rješavanje važnih pitanja u svome ministarstvu. Tako je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije kojemu je mandat trebao isteći u listopadu 2016. godine.
Ministarstvo kulture, koje je za vrijeme bivše Vlade vodio HNS, u 4 godine dodijelilo desetke milijuna kuna 20-ak medija lijevo-liberalnih udruga, i to prema vrlo proizvoljnim i neprofesionalnim kriterijima natječaja i na temelju procjene Stručnog povjerenstva koje je bilo interesno i profesionalno povezano s portalima koje je preporučivalo. Na to je u svome pismu upozorila udruga U ime obitelji.
Bivša SDP-ova i HNS-ova vlast dodjeljivala je novac poreznih obveznika uglavnom samo portalima i udrugama s kojima je povezana i koje percipira kao „svoje“, što je potvrdio član stručnog povjerenstva i bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, kada je na novinarski upit komentirao: „Uskoro će vaši doći na vlast, pa ćete onda dobiti novce!”.
Urša Raukar kao jedna od Kulturnjaka 2016 plakala je na Trgu sv. Marka. Naime, bila je jedna od sudionica prosvjeda održanog u organizaciji Platforme 112, pod nazivom “Smrt slobode izražavanja”. Zastupnicima koji su dolazili na sjednicu Sabora dijelili su tekst otvorenog pisma koje su poslali mandataru od kojeg su tražili da povuče nominaciju za imenovanjem Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture i Mije Crnoje za ministra hrvatskih branitelja.
“Zlatan Hasanbegović ne priznaje antifašizam, Zlatan Hasanbegović je član bleiburškog zdruga, potpuni anononimac u hrvatskoj kulturi. Hrvatska kultura sa svojom prošlošću i budućnošću ne smije dozvoliti da takav čovjek bude ministar kulture”, nabrajala je Raukar u hodu Ivanu Lovrinoviću.
Kaže glumica za Večernji list da je plakala zato što je izbor Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture nešto za što je mislila da je bilo moguće u Hrvatskoj 1941. , ali ne i 2016.
Tvrdi da se radi o usko ideološkom usmjeravanju hrvatske kulture.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
