Ustavni sud u četvrtak je ukinuo odredbe u veljači izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor po kojima bi stranke i nezavisne liste za kandidaturu morale skupiti po 1500 potpisa birača, brisana je i odredba po kojoj se za zastupnike ne bi smjeli kandidirati osuđeni za zlouporabu položaja i ovlasti, kao i ona po kojoj bi se iz izborne utrke diskvalificirale liste na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola.
Ustavni sud tako je odlučio na zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona koji mu je još u ožujku uputila Demokratska stranka žena.
‘Politička odluka s jednim ciljem – smanjiti broj neovisnih lista’
Kad je riječ o potpisima potpore izbornim listama, ustavni suci ističu kako je višestranačje ustavna kategorija, za razliku od nezavisnih lista. Stoga neustavnom smatraju obvezu stranaka da prikupljaju potpise, a kad je riječ o povećanju potpisa za liste koje kandidiraju birači s 500 na 1500 potpisa, tumače kako je “poslije 16 godina kontinuiranog i neizmijenjenog postojanja neovisnih lista koje oblikuje 500 birača i poslije četiri parlamentarna ciklusa u kojima su one kao takve sudjelovale u natjecanju, za takve zakonodavne intervencije potrebno postojanje dostatnih i relevantnih razloga”.
“U nedostatku bilo kakvog obrazloženja, ostaje i dojam da je ta politička odluka imala samo jedan cilj: što više smanjiti broj neovisnih lista u početnoj fazi kandidacijskog postupka za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Međutim, bez objektivnog, dostatnog i relevantnog obrazloženja koje bi pokazalo njegovu opravdanost, takav se cilj ima smatrati nelegitimnim i nerazmjernim u situaciji kad izborno zakonodavstvo poznaje i priznaje institut neovisnih lista u izborima zastupnika u Hrvatski sabor”, zaključuje Ustavni sud.
Podsjetimo, Hrvatski sabor donio je u veljači ove godine Zakon o izboru zastupnika u hrvatski parlament, odnosno Sabor. Sa 77 glasova ZA, tri SUZDRŽANA i dva PROTIV, Sabor je usvojio promjene izbornog zakona 8 mjeseci prije najvažnijih izbora u zemlji – onih kojima se odabire 151 zastupnik u Hrvatskom saboru – ljudi koji će odlučivati o svim bitnim pitanjima za Hrvatsku.
Zakon je “prošao” zahvaljujući glasovima predstavnika manjina u Republici Hrvatskoj, dok su se svi zastupnici oporbe povukli iz saborskih klupa u znak protesta.
Osim povećanja broja potpisa novi izborni zakon, uveo je samo jedan preferencijalni glas pod pritiskom građanske inicijative Birajmo zastupnike imenom i prezimenom koje je pokrenula U ime obitelji. SDP je reagirao na velik pritisak javnosti i prikupljenih više od 380 000 potpisa. Uvedene promjene pogoduju SDP-u – jedna od glavnih je da samoorganizirani građani koji žele sa svojim listama izaći na izbore u svim izbornm jedinicama pod istim imenom – moraju registrirati stranku.
Što je s osuđenima?
Ustavni sud upozorava kako ograničenje ustavnih sloboda i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Potvrđuju kako je u javnom interesu izbjeći aktivnu ulogu počinitelja kaznenih djela u političkom odlučivanju, ali upozoravaju kako ograničenja i zabrane moraju biti proporcionalni cilju. Tumače kako kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nije najteže u kategoriji kaznenih djela protiv službene dužnosti, za koje je zapriječena kazna zatvora u širokom rasponu, između šest mjeseci do 12 godina.
Ženska kvota
Diskvalifikaciju lista koje ne poštuju “žensku kvotu”, ustavni suci smatraju “nesuglasnom s člankom 3. Ustava zbog njezina nerazmjerno ograničavajućeg učinka na slobodu kandidiranja ovlaštenih sudionika u izbornom natjecanju, ali i u odnosu na opći razvitak višestranačkog demokratskog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske”.
Ljutnja iz SDP-a
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav i SDP-ov zastupnik Peđa Grbin Hini je kazao kako je “sramota što je Ustavni sud prijedlog za ocjenu ustavnosti dobio još 19. ožujka i držao ga u ladici šest mjeseci, čekajući dan prije raspuštanja Sabora, kako se više ništa ne bi moglo napraviti”.
