Židovi su kroz povijest dali značajan doprinos razvoju Hrvatske, a i u vrlo teškim trenucima Domovinskog rata mnogi Židovi su sudjelovali u obrani Hrvatske kako izravnim sudjelovanjem na bojišnici, tako i u nabavljanju oružja usprkos embargu.
I danas postoji suradnja s Izraelom do te razine da primjerice u jednom NATO projektu pod hrvatskim vodstvom surađuju hrvatske, izraelske i američke ustanove.
Nadalje, ne tako davno upravo je i američki sudac židovskog porijekla Theodor Meron doprinio širenju pravde na našim prostorima. Može se reći da su Židovi sami, a i u suradnji s drugim ustanovama neposredno pomogli polaganom približavanju istini u Hrvatskoj marljivim popisivanjem ljudi koji su preživjeli stradavanja Drugog svjetskog rata, ali i onih koji su stradali u njemačkim koncentracijskim logorima.
Primjer toga su i u prethodnim člancima spomenuti popisi dr. Esther Gitman, američke povjesničarke židovskog porijekla rođene u Sarajevu i stručnjakinje za holokaust na području Jugoslavije.
Mnogi od tih podataka su javno dostupni i u elektroničkom obliku te su korišteni u ovom i prethodnim člancima u pokušaju traženja istine i ukazivanja na značajne nepravilnosti u popisu jasenovačkih žrtava koji je dostupan na mrežnim stranicama Spomen-područja Jasenovac (Pouzdanost, popunjenost i samodosljednost ‘Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’, Istraživanje pokazalo – popis žrtava u Jasenovcu nije vjerodostojan!, ‘Poimenični popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ i njegovo nepodudaranje s izvorišnim dokumentima, Kolika je cijena nepravilnosti popisa jasenovačkih žrtava?, Skriva li Slavko Goldstein namjerno istinu ili nije dovoljno sposoban za njezino otkrivanje? i Što se točno događalo s mrežnim jasenovačkim popisom do lipnja 2015. godine?).
Koji su razlozi za razne nepravilnosti?
Taj popis uz ostale nepravilnosti sadrži više osoba za koje se može pokazati da nisu stradale u Jasenovcu. Zbog korištenja spomenutih podataka uočene nepravilnosti su se uglavnom odnosile na Židove, a ne Srbe koji čine većinu osoba na popisu.
Mogući razlozi za ovo su značajno slabija organiziranost srpskih ustanova u odnosu na židovske, namjerno skrivanje ili uništavanje podataka vezanih za Srbe ili istinsko stradavanje Srba. Vjerojatno se radi o mješavini svih triju razloga u različitim mjerama pri čemu valja naglasiti da se prva dva relativno lako mogu i dokazati.
U ovom članku navode se osobe s tri različita popisa koje se nalaze i na mrežnom popisu jasenovačkih žrtava, a objašnjava se i gdje se još mogu naći javno dostupni popisi na kojima je moguće pronaći još ljudi koji se također nalaze i na mrežnom popisu jasenovačkih žrtava.
Prvi od spomenutih popisa sadrži više manjih popisa preživjelih Židova spašenih u različitim europskim zemljama o čemu je više moguće pročitati na stranici http://www.jewishgen.org/databases/Holocaust/0064_PinkasNitzolimI.html. Vezano za popis jasenovačkih žrtava zanimljivo je spomenuti četiri osobe koje se nalaze i na spomenutim popisima.
Prva osoba je Davor Band na popisu preživjelih Židova u Milanu za kojeg se navodi da je rođen 1917. godine i da je ime njegova oca Milan. Na jasenovačkom popisu nalazi se Davor Band s istim podacima koji je rođen u Zagrebu i navodno ubijen u Jasenovcu 1942. godine. Davor Band se osim na ovom popisu spominje i na popisu židovskih dolazaka u Švicarsku o kojem je više moguće pročitati na stranici http://www.ushmm.org/online/hsv/source_view.php?SourceId=27858. Prema tom popisu u Švicarsku je došao 1943. godine.
Sljedeća osoba je David Salom rođen 1908. godine u Sarajevu koji se nalazi na popisu stranih Židova u Rimu kao i na popisu jasenovačkih žrtava. Na oba spomenuta popisa se nalaze još Maja Handler rođena 1943. godine u Splitu i Nela Kraus rođena 1886. u Đakovu. Za sve navedene osobe je na popisu jasenovačkih žrtava kao prvi od izvora podataka naveden “Popis žrtava Drugog svjetskog rata” Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine.
Osobe s popisa zatvorenika logora Bergen-Belsen
Drugi se popis odnosi na imena zatvorenika logora Bergen-Belsen o kojem je više moguće pročitati na stranici http://www.ushmm.org/online/hsv/source_view.php?SourceId=25721. Na njemu se nalazi i Rudolf Marton za kojeg je prethodno pokazano da se nalazi na popisu žrtava logora Buchenwald, ali i na popisu jasenovačkih žrtava.
Postoji još barem pet osoba koje se nalaze na popisu žrtava logora Jasenovac i na popisu zatvorenika logora Bergen-Belsen. Prva je Jelena Pataki rođena 1913. i oslobođena u travnju 1945. pri čemu nijedan popis ne navodi gdje je rođena što ovo poklapanje čini nešto manje vjerodostojnim, ali ipak vrijednim spomena.
Slično vrijedi i za Elzu Steiner rođenu 1912. godine i za Abrahama Friedmanna rođenog 1906. godine. Vjerodostojnija podudaranja su Albert Levi rođen 1932. godine u Sarajevu i Isak Papo rođen 1885. godine također u Sarajevu. Osim spomenutih pet osoba, vrijedi još spomenuti Veru Weiss rođenu 1923. pri čemu je na popisu zatvorenika navedeno da je rođena u Subotici, a na jasenovačkom popisu u Našicama.
Međutim, u napomenama na jasenovačkom popisu se između ostaloga kao moguće mjesto rođenja navodi Novi Sad. Kako su i Subotica i Novi Sad u Vojvodini, a u prijašnjim člancima je pokazano da podaci o mjestima rođenja u mrežnom jasenovačkom popisu nisu uvijek pouzdani te su kroz vrijeme skloni promjenama, moguće je da se radi o istoj osobi.
Nedostatak dodatnih podataka
Za traženje daljnjih podudaranja osoba na popisu jasenovačkih žrtava i popisu zatvorenika Bergen-Belsena postoji još jedan problem. Za mnoge osobe u popisu zatvorenika ne postoje drugi podaci osim imena i prezimena i ako se gledaju samo ta dva podatka, postoji sedamdesetak podudaranja s imenima i prezimenima na jasenovačkom popisu, ali se upravo zbog nedostatka dodatnih podataka ne može sa sigurnošću reći jesu li slučajna ili ne. Ipak, zbog ukazanih nepravilnosti u jasenovačkom popisu i opravdanih sumnji da je takvih mnogo više nego što je pokazano, vrijedi spomenuti barem jedno od tih podudaranja.
Radi se o Lili Fuchs za koju se ni na jednom popisu ne navode mjesto rođenja, godina rođenja i ime oca. Tu se problem umjesto nemogućnosti čvrstog dokazivanja da se radi o istim osobama može okrenuti i postaviti kao nemogućnost čvrstog dokazivanja da se radi o različitim osobama, odnosno da Lili Fuchs na popisu zatvorenika u Bergen-Belsenu nije istovjetna s onom na popisu jasenovačkih žrtava. Na kraju usporedbe ovih dvaju popisa treba reći da je kod spomenutih osoba za njih pet kao prvi od izvora podataka u mrežnom popisu jasenovačkih žrtava naveden i spomenuti savezni popis iz 1964. godine.
Treći popis uz osobe spominje i podatke o njihovim usmenim svjedočanstvima i o njemu se više može pročitati na stranici http://www.ushmm.org/online/hsv/source_view.php?SourceId=25016. Na ovom popisu kao i na popisu jasenovačkih osoba moguće je pronaći barem sedam podudaranja.
Prvo se odnosi na Josefa Konfortija rođenog 1912. u Travniku čije je svjedočanstvo preuzeto u Izraelu. Slijedi Avram Altarac rođen 1921. godine u Sarajevu čije je svjedočanstvo također preuzeto u Izraelu. Valja naglasiti da na popisu jasenovačkih žrtava postoje četiri takve osobe s različitim imenima očeva.
Zatim dolazi Stanko Nick rođen 1935. godine u Zagrebu (navedeno u napomeni na popisu jasenovačkih žrtava) čije je svjedočanstvo preuzeto u Hrvatskoj. Simhu Levi rođenu 1920. godine u Sarajevu i Rafaela Fincija rođenog 1929. godine u Sarajevu oslobodila je jugoslavenska vojska i oba svjedočanstva su preuzeta u BiH.
Za Ivana Jungwirtha na popisu jasenovačkih žrtava ne piše ni godina ni mjesto rođenja te je napomenuto da je nestao, a u spomenutom popisu se navodi da je rođen 1918. godine u Bjelovaru i da ga je nakon boravka u mnogim logorima oslobodila američka vojska pri čemu je svjedočanstvo preuzeto u Jeruzalemu.
Na kraju je ovdje još Avram Albahari rođen 1927. godine u Sarajevu čije je svjedočanstvo preuzeto u Sao Paulu. Za četiri od sedam ovdje navedenih osoba je na jasenovačkom popisu kao jedan od izvora naveden i savezni popis iz 1964. godine.
Osim ovdje i u prethodnim člancima spomenutih popisa, njih mnogo više moguće je naći na Internetu.
Jedna od njihovih većih javno dostupnih kolekcija s preko pet tisuća popisa na jednom mjestu nalazi se na stranici www.ushmm.org/online/hsv/browse_source.php pri čemu je pojedine osobe u sklopu tih popisa moguće pretraživati na stranici http://www.ushmm.org/online/hsv/person_advance_search.php.
Ručno pretraživanje i uspoređivanje s osobama na jasenovačkom popisu bi uzimalo previše vremena pa je za potrebe pisanja ovog i nekih od prethodnih članaka prvo izvršeno računalno preuzimanje dijelova popisa, zatim su dobiveni sirovi podaci računalnom provjerom mogućih podudaranja, a nakon toga su završni rezultati zbog mogućih mnogih pojedinosti dobiveni ručnom provjerom i usporedbom.
Isti sirovi podaci će nakon ručnog rafiniranja biti korišteni i za pisanje nekih od sljedećih članaka, a ako ih netko želi pogledati već unaprijed pa možda i sam obraditi neki od pet tisuća popisa, podaci i upute su dostupni na stranici http://fly.srk.fer.hr/~nbanic/popis/.
Ono što je tamo dostupno je doslovno dovoljno za pisanje novih članaka sličnih ovome pa se zainteresirani čitatelji pozivaju da slobodno pogledaju kako to izgleda. Iako se ovo može činiti kao nerealno jednostavan postupak, zaista je tako lako. Ako netko ne vjeruje, neka samo posjeti spomenutu stranicu, pročita upute te potencijalno i sam nađe nove osobe koje su na jasenovačkom popisu, iako se nalaze i na nekom drugom. Za bilo kakve dodatne informacije ili pomoć tu je adresa elektroničke pošte jasenovacki.popis@gmail.com.
Inače, nedavno je na stranici http://fly.srk.fer.hr/~nbanic/popis/karta/ dodana i interaktivna karta s najučestalijim mjestima rođenja spomenutim u mrežnom popisu jasenovačkih žrtava. Vrijedi spomenuti da je u ovotjednom broju Hrvatskog tjednika objavljeno kratko pismo čitatelja Darka Komara koji je potaknut nedavnim člancima opisao slučaj Nikole Herakovića koji je neosnovano bio stavljen na jasenovački popis i uz ostale promjene 22. prosinca 2015. godine je ipak uklonjen.
Postavlja se pitanje zašto bi se netko kome je stalo do Hrvatske usmjeravao protiv Židova u cjelini?
Budući da se većina spomenutih osoba zbog razloga objašnjenih u uvodu odnosi na Židove, netko neupućen ili zločest bi mogao reći da je iznošenje činjenica da neki Židovi nisu stradali u Jasenovcu, a ipak se nalaze na popisu žrtava zapravo negiranje holokausta, dok bi netko politički obojen mogao reći da je u pitanju i nanošenje štete Hrvatskoj. Situacija je zapravo obratna. Naime, ako je vjerovati zapisima, najutjecajniji Židov u povijesti je rekao kako će nas upravo istina osloboditi.
Ako ovdje i u prethodnim člancima iznesene informacije mogu pomoći u približavanju istini koja je kroz nedavnu povijest u Hrvatskoj često bila iskrivljena ili skrivana, što je objektivna činjenica, onda su takve informacije svakako korisne i nisu nikako usmjerene protiv Židova.
Postavlja se i pitanje zašto bi se netko kome je stalo do Hrvatske usmjeravao protiv Židova u cjelini? Upravo negiranje ovih istina i inzistiranje na krivom korištenju imena Židova za vlastite političke ciljeve je ne samo pogrešno, već i potencijalno uvredljivo za Židove.
Donekle slično iskorištavanje Židova da se našteti Hrvatima izvršeno je u operacijama Labrador i Opera 1991. godine od strane kontraobavještajne službe JNA (KOS). U njima se podmetanjem i aktiviranjem eksplozivnih naprava u Židovskoj općini u Zagrebu i židovskom groblju kod Židova i u svijetu hrvatsku vlast htjelo pokazati kao profašističku. Zanimljivo je da su u tim oblicima specijalnog ratovanja televizijski snimci stradalih Hrvata prikazivani kao snimci srpskih žrtava hrvatskih zločina.
Govor bivšeg predsjednika Josipovića u Knessetu primjer lijevog antisemitizma
Na temelju prikazanih podataka i mnogih osobnih svjedočanstava može se reći da je jasenovački popis u određenoj mjeri donekle sličan pokušaj i kao takav u trenutnom obliku štetan za Hrvatsku. Ipak, postoje osobe koje i dalje gotovo kategorički upozoravaju na navodnu ustašku opasnost i fašizaciju društva.
Zanimljivo je da je dr. Slobodan Lang, hrvatski Židov koji je između ostaloga na svoj način sudjelovao u obrani Hrvatske, rekao kako je govor sad već bivšeg predsjednika Ive Josipovića u Knessetu u kojem je spomenuo otrovnu guju primjer lijevog antisemitizma i desetljećima zapuštene svijesti.
S druge strane njemački predsjednik Joachim Gauck u svojem nedavnom posjetu Izraelu primjerice nije imao slične izjave, već je poticao suradnju Njemačke i Izraela. Za razliku od Josipovića Gauck je od Hebrejskog sveučilišta dobio počasni doktorat kao priznanje za borbu protiv rasizma, ekstremizma i antisemitizma.
Još jedna važna razlika između Gaucka i Josipovića je ta što je Gauck bio antikomunistički aktivist u Istočnoj Njemačkoj. Ako itko pokazivanjem ovih ili onih podataka o jasenovačkom popisu ili činjenicama o njima šteti Hrvatskoj i uvjetno rečeno vrijeđa Židove, to su onda ljudi koji ustraju na korištenju neistinitih podataka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
