Documentini suradnici privedeni na policiju zbog postavljanja petokrake na križ i spomenik na Golom otoku

Documenta, Intervencija bez imena, Marijan Crtalić
foto: Documenta: Intervencija bez imena, Marijan Crtalić, Facebook

Vesna Teršelič iz Documente objavila je ovaj tjedan na tribini u šibenskoj Gradskoj knjižnici da su pojedini njeni suradnici završili na razgovoru u policiji zbog tzv. umjetničke intervencije Marijana Crtalića na Golom otoku koji je postavio crvenu petokraku na križ i spomen-ploču.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Upravo provodimo kraju međunarodni volonterski kamp na Golom otoku gdje su volonteri čistili perivoj ispred upravne zgrade nekadašnjeg zatvora, gdje bi jako željeli da se otvori spomen područje. Među volonterima su i umjetnici. Među njima je i Marijan Crtalić koji je jučer napravio svoju umjetničku intervenciju na jednom od križeva i stavio na jedan od tih križeva crvenu zvijezdu. Objasnio je to činjenicom da su oni koji su bili zatočeni na Golom otoku mahom bili članovi komunističke partije. Međutim, to je doživljeno kao provokacija, i ovaj čas moje kolege sjede u policiji i razgovaraju s njima o tome što je bila poruka, što je umjetnik htio reći, jer je umjetnik u međuvremenu otišao u Zagreb. Mi smo društvo koje se s teškom mukom nosi s nasljeđima. Nismo uspješno prevladali još ni Drugi svjetski rat. Ne znamo se nositi niti s nasljeđem jugoslavenskog socijalizma, a još teže s onim iz Domovinskog rata. Treba nam da nas tu podrže institucije vlasti, pa da se time bavimo, ali ne tako da se svađamo, nego da se na temelju činjenica prirede mjesta sjećanja kako bi s njima bile upoznate i nove generacije. Vlada što je pala imala je, po meni, jedan pozitivan potez… Možda ih je imala i više, no za Goli otok je proglasila preventivnu zaštitu, pa se od 1. lipnja više neće moći tamo raditi i graditi tko što želi, jer se time započinje uspostava neke vrsta spomeničke zaštite”, rekla je o Golom otoku Vesna Teršelič na tribini, održanoj u šibenskoj Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”, a koju su zajedno priredile združene civilne udruge Platforma 112 i Antifašistička liga u suradnji s portalom Tris.

Podsjetimo, sisački umjetnik Marijan Crtelić stavio je crvenu petokraku na križ na Golom otoku “zbog nelagode nametanja vjerskog simbola pokojnicima”, ali i preko hrvatskoga grba na spomen-ploči Vlade Republike Hrvatske iz 2011. Podružnica HSP AS Lopar o ovom sramotnom događaju izvijestila je DORH te policiju, a Documenta se “umjetničkom intervencijom” pohvalila na Facebooku.

“Kada sam ugledao križ postavljen u uvali Tetina na Golom otoku, osjetio sam nelagodu zbog toga što se nametanjem vjerskog simbola pokojnicima koji su bili različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti, a po političkom uvjerenju uglavnom komunisti vrijeđa njihov mir. Iskoristio sam svoje demokratsko pravo da reagiram na provokaciju onoga koji je sebi dao za pravo da na licu mjesta nekažnjeno reagira obilježavanjem golootočke tragedije kršćanskim simbolom, ne pitajući time nikoga od preživjelih robijaša niti potomaka pokojnika vrijeđa li križ njihove vjerske slobode i opredjeljenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postavio sam papirnatu zvijezdu na križ upravo zato da ovaj fenomen problematiziram i izazovem javno mijenje. koje bi trebalo konačno pozicionirati struku neovisno o vjeri i politici, dakle sukladno zakonu i ustavu Republike Hrvatske.

Spomenik žrtvama komunizma doživio sam prvenstveno kao političku manipulaciju pokojnicima jer očito komunicira da je golootočka tragedija bila borba partije i tadašnje Jugoslavije protiv hrvatstva u bilo kojem obliku što naprosto ne odgovara povijesnim činjenicama. Stručno govoreći, spomenik estetski kopira klasični partizanski spomenik. Također, spomenik je također postavljen bez konzultiranja potomaka o njegovom postavljanju i sadržaju.
Dakle, možda sam svojom umjetničkom intervencijom prekršio nečija ideološka uvjerenja, ali zakon i ustav sasvim sigurno ne. O prekršiteljima zakona i ustava u ovom slučaju mogu se očitovati jedino stručnjaci (pravnici, znanstvenici, umjetnici i ostali). Marijan Crtalić, lipanj 2016., Goli otok”, napisao je Crtalić svoje mišljenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osuđen za klevetu

Sisački umjetnik Marijan Crtalić, rođen 1968., jedan je od istaknutijih predstavnika novijeg umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, a šira ga je javnost mogla upoznati kroz crnu kroniku i suđenje na Općinskom sudu u Sisku, zbog kaznenog djela klevete bivšeg gradonačelnika Siska Dinka Pintarića, navodi Jutarnji list. Sutkinja Vera Bubaš obrazložila je da je nedvojbeno utvrđeno da je Crtalić oklevetao Pintarića.

Goli Otok mjesto patnje i smrti

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Goli Otok mjesto je patnje i smrti. Riječ je o mjestu na kojem je kroz sustav stravičnog “preodgajanja” prema podatcima Udruge Goli otok “Ante Zemljar” prošlo oko 20.000 kažnjenika, ubijanja njihova ljudskog dostojanstva, te mučenjima i do same smrti u logorima na otocima Golom i Sv. Grguru, osobito u razdoblju od 1949. do 1954. godine.

Tamo su dospijevali nakon što bi ih režim Josipa Broza Tita optužio za izražavanje naklonosti Staljinu, najsitnijeg prekršaja ili često lažnih optužbi, i najčešće bi bez sudske odluke bili prebacivani na Goli otok.

Sve što je na njemu izgrađeno, izgrađeno je ropskim radom samih pretučenih, iznemoglih i oboljelih kažnjenika.

Gospodin Slavko Spadoni, rođen 1928., logoraš koji je preživio strahote Golog otoka za Narod.hr ispričao je nekoliko mjeseci prije svoje smrti o svojim logoraškim danima na Golom i Sv. Grguru. Više pročitajte na: Robijaš Golog otoka Spadoni: Uhodili su me ‘najbolji prijatelji’
Na koji je način bila obilježena Spadonijeva obitelj i kako se nosila s tim teretom, pročitajte u razgovoru s njegovom kćeri: Vedrana Spadoni Štefanić: U Hrvatskoj se dogodila tiha kontralustracija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.