Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku: U BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori se zajednički jezik policentričnog tipa

Foto: snimka zaslona

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku, nastaloj nakon niza regionalnih konferencija projekta “Jezici i nacionalizmi” i predstavljenoj u četvrtak u Sarajevu, uz ostalo stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa” te da “korištenje četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ideološko-politički projekt: 30 ‘lingvista’ s područja bivše Jugoslavije pokrenulo Deklaraciju o zajedničkom jeziku

“Riječ je o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi”, stoji u Deklaraciji.

Tu činjenicu, drže potpisnici Deklaracije, “potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost”, a “korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marko Alerić: Deklaracija je novi pokušaj buđenja ideje jugoslavenstva

U Deklaraciji stoji kako “inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ‘prevođenja’ u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti”.

Potpisnici Deklaracije smatraju da “činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama” te da svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HAZU: Deklaracija o tzv. zajedničkom jeziku – besmislena inicijativa!

“Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika, a činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi”, stoji u Deklaraciji.

Dodaje se da između “standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpisnici Deklaracije pozivaju, uz ostalo, na ukidanje “svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika i prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti”.

Plenković o “Deklaraciji o zajedničkom jeziku” : “Kako bih to podržavao? Tko to može podržati u Hrvatskoj?”

Pozivaju i na izbjegavanje “nepotrebnih, besmislenih i skupih ‘prevođenja'” te na “slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti”.

Pozivajući na “jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima”, potpisnici pozivaju na “slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe” te na “slobodu ‘miješanja’, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Evo kako je Hasanbegović kratko i jasno komentirao ‘Deklaraciju o zajedničkom jeziku’!

Potpisnici navode da su deklaraciju donijeli “suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji”.

Deklaracija je dostupna na internetskoj stranici www.jezicinacionalizmi.com.

Matija Štahan: Po čemu je hrvatski jezik jedinstven?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.