U subotu će u Skadru u Albaniji, 37 albanskih mučenika biti proglašeno blaženima, među njima su i dva Hrvata, a jedan od njih je i fra Serafin Glasnović Kodić.
Serafin Kodić bio je sin Gašpara i Antonije Kodić, rođen 25. travnja 1893. godine u Janjevu, a na krštenju je dobio ime Ivan. Franjevački habit obukao je već sa šesnaest godina, 1909. te uzeo redovničko ime Serafin. Svečane zavjete je položio 28. travnja 1915. godine.Kao redovnik Reda manje braće je za svećenika zaređen 30. lipnja 1915. Teološki studij započeo je u Skadru, na franjevačkoj bogosloviji, a zatim je nastavio u Grazu u Austriji.
Nakon Prvog svjetskog rata ostaje u Albaniji i u razdoblju između dva svjetska rata nije dolazio u Janjevo, koje je potpalo pod Kraljevinu SHS koja je bila poznata po nemilosrdnom progonu Albanaca, na osobit način katoličkih intelektualaca i svećenika koji su bili nositeljima pismenosti i kulture albanskoga naroda.
Službu župnika obnašao je na nekoliko župa: Dushman, Shalë, Prekal, Bushkash, Vukël i na kraju u Lješu (Lezhë), a u svojoj provinciji bio je definitor, ekonom i profesor. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Janjevo je posjetio nekoliko puta.
Uspostavom komunizma i režima Envera Hoxhe, nakon Drugog svjetskog rata, uslijedilo je razdoblje velikih progona Katoličke Crkve. Nazočio je jednom sastanku franjevačke provincije u Lješu. Tema su bile stvari u svezi s funkcioniranjem te provincije, čiji je bio ekonom. Nakon sastanka bio je uhićen i prisiljavan da lažno optuži svoju subraću franjevce. Nije pristao na to, nakon čega je bio okrutno mučen, zbog lažne optužbe i zavjere. Tijekom ispitivanja bio je teško ranjen na dušniku te je nakon višednevno umiranja preminuo 11. svibnja 1947. u franjevačkom samostanu u Lješu, u Albaniji, koji je već tada bio pretvoren u bolnicu. Medicinska sestra, Marie Ndoj, se brinula o njemu u samostanu te ga kasnije i pokopala. Nakon pada komunističkog režima ona je 1994. godine pokazala mjesto gdje ga je pokopala. Na tom mjestu je kasnije pronađeno tijelo fra Serafina, pa su ga pokopali u temeljima sadašnje crkve Navještenja Blažene Djevice Marije Lješu.
Postupak za proglašavanje blaženim započeo je 10. studenoga 2002. godine, u Skadarskoj biskupiji, u Albaniji. Kauza za beatifikaciju 37 mučenika ubijenih iz mržnje prema vjeri (lat. In odium fidei) obuhvaća razdoblje od 1913., pa sve do 1974. godine. Kauza je svečano zaključena 8. prosinca 2010. godine, a na samom popisu se od Hrvata, osim njega, nalazi još i fra Alojzije Palić. Papa Franjo primio je 26. travnja 2016. u audijenciju prefekta Kongregacije za kauze svetaca, kardinala Angela Amata te mu dao ovlaštenje za proglašenje dekreta o mučeništvu sluge Božjega Vincenca Prennushija i 37 prijatelja mučenika.
