Merkel i Macron poručili da nema alternative mirnom rješenju krize na istoku Ukrajine

    Foto: fah

    Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvali su u subotu strane upletene u sve češće kršenje prekida vatre u istočnoj Ukrajini da što prije primjene sporazume koje su potpisali, prenose u subotu agencije priopćenje Elizejske palače.

    Tekst se nastavlja ispod oglasa

    Sjedinjene Države kažu kako će Ukrajini pružiti “obrambenu” pomoć

    Ukrajinski dužnosnici, promatrači i zemlje koje podupiru ukrajinsku vladu u Kijevu, upozorili su u srijedu Moskvu da će odluka o povlačenju iz kontrolne skupine pogoršati stanje na istoku Ukrajine.

    “Ruske časnike pozivaju da se vrate u Zajednički centar za kontrolu i koordinaciju koji igra važnu ulogu u potpori promatračima OESS-a i u praćenju primjene sporazuma o prekidu vatre”, pišu agencije AFP i Reuters.

    Tekst se nastavlja ispod oglasa

    Merkel i Macron opetuju “punu potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine” te ističu da je “mirno rješenje sukoba” jedina opcija.

    Pozivaju sve strane da što prije “primijene već dogovorene odluke (sporazumima iz Minska) kako bi smanjili patnje stanovništva”.

    Sporazumima iz Minska potpisnice su se obvezale na prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i stvaranje tampon zone te na oslobađanje svih zarobljenika i talaca.

    Tekst se nastavlja ispod oglasa

    Merkel i Macron traže “bez odgode” primjenu sporazuma Trilateralne kontaktne skupine u svrhu oslobađanja 380 zarobljenika s jedne i druge strane.

    Traže da se povuče teško naoružanje, ulože napori za “razmjenu svih preostalih zarobljenika” te da se “omogući pristup Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC) svim zatvorenicima i olakšaju potragu za nestalima koju provodi ICRC”.

    Europska unija produljila je ovaj tjedan za još šest mjeseci ekonomske sankcije nametnute Rusiji zbog njezina miješanja u sukob u Ukrajini koji sada traje tri i pol godine.

    Tekst se nastavlja ispod oglasa

    Sankcije su donesene ljeti 2014., nekoliko mjeseci nakon što je Rusija pripojila poluotok Krim, a proruski pobunjenici počeli ofenzivu na istoku Ukrajine.

    Nedavno se počeo ponovno rasplamsavati sukob koji dosad odnio više od 10.000 ljudskih života. Kijev i zapadne zemlje optužuju Rusiju da podržava separatističke pobunjenike s istoka Ukrajine, ponajprije naoružanjem, no Moskva to kategorički opovrgava.

    Tekst se nastavlja ispod oglasa
    Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.