Ukoliko manjine budu tražile odlazak Hasanbegovića, član predsjedništva HDZ-a, Darko Milinović, je kazao da, ako je na odmak i odstupanje pristao i predsjednik HDZ-a, ne vidi drugu osobu koja bi trebala biti zapreka za novu hrvatsku vladu. “Ono što bi bilo najbolje, i za što ću se ja zalagati, da novi mandatar može biti onaj koji će sastaviti svoju Vladu, a svi dosadašnji ministri se moraju povući i dati ostavke. U dogovoru s HDZ-om predstavi novu vladu, jedino tako, ako novi premijer bude imao svoju autonomiju, Hrvatska bi mogla imati svoju Vladu.”
SDSS navodno neće sudjelovati u preslagivanju Vlade
“Morali bismo znati nešto o tome o čemu vi govorite da bismo mogli odgovoriti u čemu ćemo sudjelovati. Mi čujemo da se o tome govori, mi čujemo da postoji inicijativa u tom smislu, ali mi sudjelovanja u tome nemamo i ne vidimo još pretpostavki za tu vrstu sudjelovanja”, rekao je Pupovac novinarima u Saboru.
Tko je Milorad Pupovac?
Milorad Pupovac rođen je 5. studenoga 1955. Jedan je od vodećih ljudi Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, vođa Lige socijaldemokrata i čelnik Socijaldemokratskog saveza Hrvatske – Socijaldemokratskog saveza Jugoslavije. Bio je i član Srpske demokratske stranke, prije negoli se politički razišao s njezinim temeljima. Osnivač je Srpskoga demokratskog foruma. Početkom 1995. godine sudjeluje u osnivanju Samostalne srpske stranke (SSS), a s osnivanjem Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) uključuje se u rad te stranke i kao njihov predstavnik nakon izbora 1995. godine ulazi u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Potom prešao u Samostalnu demokratsku srpsku stranku Vojislava Stanimirovića, na čijoj listi je u više mandata član Sabora. Kraće vrijeme je bio predsjednik SDSS-a, te kasnije predsjednik Programskoga savjeta, a danas je potpredsjednik te stranke. Predsjednik je Srpskog narodnog vijeća.
Poznat je po tome da je usporedio Jasenovac i Vukovar, te 1946. i 2015., Hrvatsku je više puta optuživao za netoleranciju, napadao je hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović…
Što se sve spominje oko njegovog imena?
Pupovca se smatra krivim za etničko čišćenje 400 Hrvata s područja grada Benkovca, dok u susjednim srpskim selima, koja su tijekom Domovinskog rata imala priključke za struju, vodu i telefon (unatoč nestašici), nije bila protjerana niti jedna osoba niti je bio prijavljen niti jedan nestanak.
Inicijativa Hrvatsko nacionalno etičko sudište optužilo je i 18. travnja 2015. jednoglasno etički osudilo Milorada Pupovca jer je “kao zastupnik Srba u Hrvatskoj od početka velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, stao na stranu okupatora umjesto da pokuša umiriti dio etničkih Srba iz Hrvatske koji su se priključili agresoru. Posjećivao je selo Donje Ceranje kod Benkovca pod nadzorom srbijanske okupacijske vojske, iz kojeg su istjerani svi Hrvati, kuće im srušene a imovina im opljačkana, te se sastajao sa svojom braćom Vojislavom i Mladenom koji su bili pripadnici agresorske vojske, hrabreći sunarodnjake da ustraju u borbi”.
Često je prozivan jer se u tjedniku Novosti (kojeg mnogi smatraju Pupovčevim privatnim tjednikom, a koji se financira iz proračuna Republike Hrvatske) potiče mržnja između većinskog hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine.
Podsjetimo, u kolovozu 2015. časopis je objavio tekst Lijepa naša haubico kojom je izrugao hrvatsku himnu i prekršio zakon o poštvanju hrvatskih nacionalih i državnih simbola. Čak je i Novinarsko vijeće HND-a utvrdilo je da je novinar Nikola Bajto prekršio etički kodeks novinara, objavivši u tjedniku Novosti od 7. kolovoza 2015. godine satiričnu pjesmu “Lijepa naša haubico”. Vijeće je procijenilo da je suodgovoran i Ivica Đikić koji je pjesmu objavio.
Manjine odlučuju o većini
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske, te se odredbe o preferencijskom glasovanju ne odnose na glasovanje za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Manjine mogu birati, ili za “redovite” liste ili u posebnoj izbornoj jedinici isključivo za svog manjinskog predstavnika.
Situacija u Saboru je takva da osam pripadnika nacionalnih manjina odlučuje o parlamentarnoj većini, odnosno o sastavu hrvatske Vlade i usvajanju državnog proračuna. Zastupnici koji u Sabor ulaze s vrlo malim brojem glasova zahvaljujući manjinskim listama odlučuju o velikoj većini hrvatskih građana. Ostaje pitanje jesu li manjinski zastupnici zaista narodni poslanici svojih manjina, ili su samo spretni trgovci političkim utjecajem koji dizanje ruku znaju dobro iskoristiti tj. ‘naplatiti’?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
