Religija je važna odrednica koja oblikuje kulturu u određenom prostoru. Više od 340 milijuna kršćana suočavalo se s progonima u 2021. godini, a kršćani su proganjani u svim područjima javnog i privatnog života. Povodom Svjetskog dana vjerskih sloboda razgovarali smo s Marijanom Petir, bivšom hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu koja se i kao eurozastupnica te zastupnica u Saboru istaknula u borbi za prava vjernika.
Narod.hr: Poštovana gospođo Petir, bili ste eurozastupnica, sada ste glas naroda u Hrvatskom saboru. U više navrata pokazali ste svoju osjetljivost prema progonjenim kršćanima. Čak ste svojevremeno uspjeli isposlovati financijsku potporu vlade na čemu Vam čestitamo! No mislite li da je šira javnost dovoljno upoznata s problemom progona kršćana i imate li ideje i planove kako potaknuti institucije da daju jači i veći doprinos u zaštiti prava na vjerske slobode, konkretno za kršćane kao najprogonjeniju vjersku zajednicu u svijetu?
Petir: Hrvatske stipendije za mlade progonjene kršćane rezultat su mog amandmana na državni proračun za 2021. godinu koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila. Predviđena financijska sredstva od 1,5 milijuna kuna namijenjena su za stipendiranje mladih ljudi koji su progonjeni zbog svoje vjere na način da im se omogući da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva. Novac je namijenjen za njihove potrebe studiranja i smještaja tijekom studija u Hrvatskoj, a prva generacija studenata stigla je u Hrvatsku prije nekoliko mjeseci iz Indije, Pakistana, Sirije, Južnog Sudana, Nigerije, Benina i Etiopije. I u ovogodišnjem proračuna (za 2022. godinu) osigurali smo isti iznos sredstava za stipendije.
Smatram da je to dobar primjer koji bi mogao potaknuti i druge države da osiguraju direktnu pomoć za konkretne ljude (ili zajednice) čije su vjerske slobode ugrožene jer bez obzira što i Hrvatska ali i cijela EU izdvaja znatna sredstva za humanitarnu i razvojnu pomoć, počesto nismo sigurni što se financira tim novcem i završi li on doista kod onih kojima je najpotrebniji. Međunarodna zajednica mora pojačati korištenje diplomatskim, gospodarskim i, kao posljednje rješenje pod principom odgovornosti za zaštitu, ako je to nužno i vojnim snagama, da pomogne progonjenima zbog svoje vjere – kršćanima te svima ostalima.
Postoji hitna potreba da EU i UN budu na čelu usklađenoga međunarodnog napora da bi se na globalnoj razini pomoglo stvaranju kulture obilježene pluralizmom i tolerancijom, te da se potakne nacionalne i lokalne vlade da blisko surađuju međusobno i s nevladinim vjerskim organizacijama da bi se uveli takvi programi.
Narod.hr: Možete li prokomentirati slučaj Asije Bibi i što ste Vi o tom pitanju uspjeli napraviti dok ste bili u Europskom parlamentu? Jeste li imali pomoć i podršku kolega zastupnika?
Petir: Cijeli mandat u Europskom parlamentu zajedno s kolegama iz Radne grupe EPP-a za interkulturalni i međureligijski dijalog poduzimala sam aktivnosti na oslobađanju Asije Bibi te sam pratila situaciju u Pakistanu gdje su kršćani svakodnevno podložni progonu temeljenom upravo na nepravednom i diskriminirajućem zakonu o blasfemiji. Opetovano sam upozoravala Europsku komisiju na problematičnost ovoga zakona, te je na moju inicijativu na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta održana i rasprava o kršenju prava žena pripadnica manjinskih religija u Pakistanu. Prikupila sam gotovo dvije stotine potpisa parlamentaraca, među kojima 84 zastupnika Europskog parlamenta s kojima sam zatražila od pakistanskih vlasti da Asiji Bibi i njezinoj obitelji osiguraju siguran izlazak iz zemlje. Za te sam aktivnosti primila i priznanje Kršćanske demokratske stranke Pakistana. Život kršćana u Pakistanu nije nimalo lak. Oni svakodnevno žive sa strahom za vlastiti život. Tražila sam i tražim da EU uvjetuje svoju trgovinsku suradnju s Pakistanom zaštitom prava kršćana i ostalih manjinskih vjerskih zajednica. To je jedino ispravno. Gospodarska korist ne može biti ispred temeljnih ljudskih prava.
> Progonjena pakistanska kršćanka Asia Bibi napustila zemlju
> Asia Bibi želi biti glas progonjenih kršćana širom svijeta: ‘I u zatvoru sam imala nadu u Gospodina’
Narod.hr: Što možete reći u kojem dijelu svijeta, konkretno u kojim su državama kršćani najviše izloženi maltretiranju i progonu?
Petir: Prema izvješću Vatikanske zaklade „Pomoć Crkvi u nevolji“ objavljenog 2021. godine, najveća koncentracija islamističkoga ekstremizma i kao posljedica toga kršenje vjerskih sloboda je u Africi. Prema njihovom izvještaju 26 zemalja u svijetu trpi progon, a gotovo 50 posto tih zemalja nalazi se u Africi. To je rezultat veoma brzoga rasta transnacionalnih džihadističkih skupina koje progone sve koji ne prihvaćaju njihovu ekstremnu islamističku ideologiju. Supsaharska Afrika postala je utočište za više od 20 ekstremističkih skupina koje aktivno djeluju i surađuju u 14 zemalja. Džihadisti se sve više koriste web-stranicama i društvenim mrežama da bi tražili nove podružnice i planirali svoje akcije. Autoritarni režimi, ili etno-religiozni nacionalizam, također ranjavaju i ubijaju vjerske slobode. To se posebno odnosi na države poput Indije, Nepala, Mjanmara ili Tajlanda gdje su vjerske manjine u opasnosti da budu “građani drugog reda”.
Od 196 analiziranih zemalja, u njih 62 teško krše ljudske slobode. U 30 zemalja ljude se ubijalo iz vjerskih razloga. Izvještaj pokazuje da se sloboda vjeroispovijesti krši u jednoj od tri zemlje, te se procjenjuje da oko 67 posto svjetskog stanovništva, odnosno 5,2 milijarde ljudi, živi u zemljama u kojima postoje ozbiljna ograničenja vjerskih sloboda.
Narod.hr: Što mislite o činu Helene Dalli koja je nedavno kao povjerenica za jednakost u Europskoj komisiji dala prijedlog zakona o ukidanju imena Božić, blagdana Kristova rođenja, predloživši da se upotrebljava naziv “praznici” te da se ne spominje ime Blažene Djevice Marije?
Petir: Povjerenica Dalli ostat će upamćena kao političarka koja je tzv. smjernicama o inkluzivnoj komunikaciji pokušala ukinuti Božić, Isusa, Josipa i Djevicu Mariju i prebrisati kršćanski identitet Europe kao da nikada kršćana ovdje bilo nije. Koliko daleko ide tzv. politička korektnost i zatiranje istine, te odstupanje od temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU, govori i činjenica da je nakon takvog skandala, Dalli i dalje povjerenica dok je primjerice Hogan morao odstupiti jer je prekršio pravila okupljanja u vrijeme koronakrize. Sve se to događa u istoj Europskoj komisiji. Ne znam kako se rodila ideja da bi nekog moglo povrijediti to što većina Europljana slavi Božić i čestita si međusobno dolazak našeg Spasitelja Isusa Krista na svijet, jer su to radili naši očevi i majke, djedovi i bake i njihovi prije njih, no drago mi je da su te smjernice povučene.
> Europska komisija zabranjuje izraz ‘Božić’, kršćanska imena, oslovljavanje ‘dame i gospodo’…
> EK se opravdava: Dokument o zabrani pojma “Božić” je “loše promišljen”
Narod.hr: Što mislite, s obzirom na to da su širom svijeta aktivni lobiji kojima kršćanstvo smeta, hoće li se ponovno na razini najviše vlasti u Europi pokušavati potkopavati i rušiti stoljetni kršćanski korijeni i temelji Europe?
Petir: Iako je Unija zakazala u službenom određivanju kršćanstva kao glavne sile koja je utjecala upravo na vrijednosti koje danas živi, mora se napomenuti da su upravo razgranati kršćanski korijeni utjecali na priznavanje vrijednosti ljudske osobe s njezinim neotuđivim dostojanstvom, svetosti ljudskoga života sa središnjom ulogom obitelji, važnosti obrazovanja i slobode misli, slobode govora i vjeroispovijesti, kao i zaštiti prava pojedinaca i skupina, na promicanje solidarnosti i općeg dobra te na priznavanje dostojanstva rada. Na kršćanskim korijenima temelji se i nastojanje da se politička moć podvrgne zakonu i poštovanju prava pojedinaca i naroda. Kršćani se trebaju osjećati odgovornima za Europu kao jedinstvenu ljudsku i etičku zajednicu. Oni su odlučujuće sudjelovali u njezinu rađanju, oni su je nosili na krštenje, oni su njezinu rastu dali bitan doprinos i zbog toga itekako u raspravi o budućnosti Europe trebaju dati svoj doprinos. I ta rasprava treba nas podsjetiti da je europske vrednote potrebno štiti u njihovom izvornom obliku poštujući temelje na kojima su i nastale. Ako ih nećemo štiti mi – kršćani – tko će ih štiti? Potrebno je posebnu pozornost obratiti na to da se ekonomski razvoj ne bi događao pod cijenu razvodnjavanja temeljnih vrednota ili, pak, da se ne bi pristupilo krivom tumačenju i neprihvatljivom proširenju osnovnih vrijednosti EU-a različito od onoga kako su to htjeli njezini temeljni osnivači koji su bili praktični vjernici.
Narod.hr: Jesu li eurozastupnici koji slijede Kristov nauk svjesni te opasnosti i rade li dovoljno na strategiji obrane i zaštite temeljnih vrijednosti koje su utkane u samo tkivo europskih naroda?
Petir: Rekla bih da je jedan dio političara svakako svjestan što se događa i na koji način se pokušavaju razvodniti temeljne vrijednosti. Pitanje je koliko od njih ima hrabrosti javno se izložiti i poduzeti nešto.
Kao bivša zastupnica u Europskom parlamentu i članica EPP grupe za interkulturalni i međureligijski dijalog mogu reći da je Europski parlament od 2014. do 2019. godine napravio tri povijesna poteza u kojima sam aktivno sudjelovala kada je riječ o pomoći progonjenim kršćanima: donio je rezoluciju kojima je zločine koji se provode nad kršćanima u Siriji i Iraku nazvao genocidom, tražio je od Europske komisije da uspostavi poziciju posebnog izvjestitelja za promociju slobode religije i vjere te je aktivno provodio aktivnosti da bi se oslobodilo Asiju Bibi. Kada je riječ o aktivnostima koje su trebale uslijediti nakon rezolucije o genocidu nad kršćanima u Siriji i Iraku, one su izostale. Parlament je pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti kršćane u Iraku i Siriji od Islamske države a Irak i Siriju da prihvate nadležnost Međunarodnog kaznenog suda te da se sve počinitelje koji su na bilo koji način sudjelovali u ovim strašnim zločinima privede pred lice pravde, no to se nije dogodilo.
Jan Figel imenovan je specijalnim izvjestiteljem za promociju slobode religije i vjere i radio je sjajan posao unatoč činjenici da nije imao adekvatnu infrastrukturu i uvjete za rad. Nakon što je njegov nasljednik preuzeo dužnost na nacionalnoj razini, to je mjesto ostalo upražnjeno unatoč mnogobrojnim apelima upućenim predsjednici Komisije da imenuje novog specijalnog izvjestitelja i da mu osnaži mandat i osigura vidljivost, vjerodostojnost i učinkovitost.
U lobiranju za oslobođenje Asije Bibi, kao što sam već rekla, intenzivno sam radila zajedno s još nekoliko kolega u Europskom parlamentu cijeli mandat, i do njezinog oslobođenja moglo je doći puno prije da je Europska komisija zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje željela uvjetovati nastavak trgovinske suradnje s poštovanjem vjerskih sloboda i prava u Pakistanu. Baš suprotno, Komisija je omogućila ulazak Pakistana u poseban Opći sustav povlastica OSP+ od čega Pakistan profitira godišnje s otprilike milijardu eura trgovinskog suficita s Europskom unijom. Kršenje ljudskih prava, zakon o blasfemiji i mnogo slučajeva poput Asije Bibi koji se guraju pod tepih navodi na zaključak da je novac jači od vjerskih sloboda i ljudskih prava.
Narod.hr: I na kraju, možete li prokomentirati kakvo je stanje o pitanju vjerskih sloboda u Hrvatskoj i što Vi o tom pitanju činite kao zastupnica u Hrvatskom saboru?
Posljednjih godina sve su brojniji dokazi da se antikršćanski napadi šire u Europi ali i u Hrvatskoj. Bilo da je riječ o vandalizmu na crkvenim objektima i njihovom oštećivanju, ili pak o netoleranciji ili ograničenjima na slobodu govora, slobodu vjerovanja i slobodu okupljanja za vjernike, takvi napadi iz godine u godinu rastu. Premda se u medijima može pronaći veliki broj objava na tu temu, reakcije nadležnih institucija uglavnom izostaju pa sam postavila pitanje prati li i jedna državna institucija kako se u Hrvatskoj poštuju vjerske slobode i izvještava li se o tome. Pozvala sam pučku pravobraniteljicu da ispuni svoju zakonsku obvezu i reagira.
Potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću uputila sam inicijativu da policija počne pratiti zločine iz mržnje učinjene prema kršćanima, zasebno ih evidentira i objavi.
Naime, podaci o zločinima iz mržnje koje je prikupila Vlada zapravo uključuju podjelu prema ciljanoj vjeri, međutim u svoje izvješće Vlada ne uključuje podatke o antikršćanskim zločinima iz mržnje.
S obzirom na to da se kroz podatke dostupne u javnom prostoru dokumentiraju sve brojniji napadi na Crkvu i katolike, ali i druge kršćane, jasno se pokazuje potreba praćenja, evidentiranja i objavljivanja antikršćanskih zločina iz mržnje.
Postoje primjeri država poput Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Islanda, Irske, Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a koji izvještavaju o antikršćanskim zločinima iz mržnje te osobno smatram da se i u Hrvatskoj treba uspostaviti sustav praćenja, evidentiranja i objavljivanja podataka o antikršćanskim zločinima iz mržnje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
