Najbolji savjet o tome kako se hrana ispravno čuva svježom nekoć se prenosio s koljena na koljeno. Današnja generacija, odrasla na grickalicama, kao da je zaboravila kako upiti tako važne životne lekcije.
Tako barem tvrdi Dietlind Hanrieder, profesorica prehrambenih znanosti na njemačkom Sveučilištu Anhalt.
“Na primjer, većinu takozvanog južnog voća ne bi trebalo čuvati u hladnjaku”, rekla je.
Dio potrošača možda i zna da jabuke proizvode plin etilen, zbog čega će voće smješteno u blizini jabuka brže sagnjiti.
“No većina ne zna takav plin proizvode i rajčice. Niti da u hladnjaku brže gube aromu”, dodaje nutricionistica Antonia Blumenthal.
Ali nije to sve. Avokada, kruške, smokve, nektarine, šljive, svi proizvode etilen.
Hladnjaci su najgore mjesto za čuvanje limuna jer i oni ondje brzo gube aromu. Najbolje ih smjestiti u košaru u najhladnijoj prostoriji u kući, kako bi između njih mogao cirkulirati zrak. A najgore ih je ostaviti u plastičnoj vrećici jer je pojava plijesni zagarantirana.
Najosjetljivije povrće na hladnoću su patlidžani. I dok se s rajčicama možda odlično slažu u tavi, njihova osjetljivost na etilen ukazuje da ih treba čuvati podalje od rajčica.
Ako ih se ispravno pohrani, na temperaturama od 10 do 13 stupnjeva, patlidžani mogu ostati svježi maksimalno deset dana.
Grah i cvjetača, primjerice, mnogo su osjetljiviji i potrebno ih je brzo potrošiti. Crveni grah ne bi trebalo čuvati dulje od tri dana na hladnom i suhom mjestu. Nakon toga će početi gnjiliti.
Cvjetaču još i kraće, dan ili dva. “Ako se pojave crne mrlje, to su plijesni i cvjetača više nije za jelo”, kaže Blumenthal. Takva plijesan čak može sadržavati i otrovne, kancerogene sastojke. Ne pomaže niti ako se mrlje odrežu jer pokraj njih ima i onih oku nevidljivih.
Mrkve mogu biti u hladnjaku, ali ih treba ukloniti iz ambalaže u kakvu se pakiraju u prodavaonicama. Mrkve na hrpi mogu u hladnjaku potrajati tjedan dana, ali one oprane, očišćene i pohranjene pojedinačno bit će dobre i četiri tjedna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
