U južnoj i jugoistočnoj Aziji kokosov šećer se koristi tisućama godina kao jedno od najcjenjenijih sladila u kulinarstvu.
Kokosov šećer je poznat i kao šećer iz kokosove palme odnosno kao palmin šećer. Kokosov šećer se dobiva iz biljnog soka kokosovih cvjetova. Sok cvjetova se zatim obrađuje zagrijavanjem sve dok tekućina ne ispari, a posudi ne ostane kokosov šećer koji okusom nalikuje karameli. Proces isparavanja se provodi na temperaturi od 40 C i traje oko dva sata.
Upravo zahvaljujući tako niskoj temperaturi kokosov šećer zadržava mineralno bogatstvo. Zbog svojeg specifičnog slatkog okusa, kokosov šećer je po gotovo svemu sličan običnom šećeru, ali je znatno zdraviji. Kokosovo stablo se tijekom procesa dobivanja kokosovog šećera ne oštećuje, a proces ne utječe na razvoj i kvalitetu drugih dobara koje kokosovo stablo nudi.
Kokosov šećer ima znatno više hranjivih tvari od običnog šećera, a njegov glikemijski indeks je znatno niži. Najistaknutije hranjive tvari u kokosovom šećeru su minerali: željezo, cink, kalcij i kalij, zajedno s određenim masnim kiselinama, polifenolima i antioksidansima koji također mogu opravdati niz zdravstvenih prednosti. Zanimljivo je kako prema USDA bazi podataka 100 g kokosovog šećera sadrži 400 kcal i 600 mg kalcija.
Kokosov šećer je bogat vitaminima B1, B2, B3 i B6 te nekoliko aminokiselina. U slučaju da se borite s viškom kilograma, kokosov šećer bi se svakako trebao naći u vašoj kuhinji. Poznato je da kokosov šećer regulira omjer kolesterola u krvi, smanjuje osjećaj gladi te kontrolira apetit.
Cijeli članak pročitajte na Krenizdravo.hr.
Izvor: narod.hr/krenizdravo.hr
