Radno mjesto – kako tvari iz okoliša utječu na potomstvo?

Foto: Thinkstock

Nepovoljne učinke na začeće, tijek i ishod trudnoće mogu imati, između ostalog i način rada, uvjeti rada i radni okoliš: mnogobrojne kemijske tvari (npr. plinovi, metali, pesticidi), različiti fizikalni čimbenici (zračenja, vibracije, atmosferski tlak) i biološki čimbenici (virusi, bakterije, gljivice, paraziti), piše prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, dr. sc. za Narodni zdravstveni list.

Prije nego što dođe do začeća, učinci na spolne stanice u odraslih, budućih majki i očeva, otežavaju začeće ili ga čine nemogućim. Klinički se odražavaju kao impotencija ili oslabljeni spolni nagon te kao promjene u hormonskom statusu partnera i građi spolnih stanica. Češće se prepoznaju kao otežana sposobnost ili nemogućnost začeća, jednog ili oba partnera: do željenog zanošenja ne dolazi u razdoblju od 2 do najkasnije 5 godina.

Nepovoljni učinci mogu se pokazati i na već oplođenoj jajnoj stanici, na plodu ili na djetetu.

Učinci na tek oplođenu jajnu stanicu dovode do ranih spontanih pobačaja, koji se najčešće prepoznaju kao zakašnjelo i produženo obilnije menstrualno krvarenje. Štetni utjecaji tijekom trudnoće i rasta djeteta u maternici mogu imati za posljedicu klinički jasan spontani pobačaj, zastoj u rastu i razvoju djeteta ili njegovu smrt prije rođenja. Pojedini se učinci pokazuju tek pri porodu, dok se neki prepoznaju tek kao poremećaji u rastu i razvoju djeteta ili pojavom zloćudnih tumora u dječjoj dobi (leukemija, retinoblastomi, Wilmsov tumor bubrega).

Danas se velika pažnja pridaje i osjetljivosti muških spolnih stanica na učinke radnog i općeg okoliša, dok su se ranijih godina ti učinci na reprodukciju isključivo povezivali s izloženostima majke. U muškaraca se takav utjecaj okoliša najčešće povezuje s promjenom kakvoće ejakulata: porastom pojavljivanja smanjenog broja ili pokretljivosti te patoloških izgleda spermija, kao i povećanjem broja prirođenih malformacija muškog spolnog sustava i povećanom učestalosti karcinoma testisa.

Kemijske tvari

U žena su najčešće zamijećeni učinci profesionalne izloženosti kemijskim tvarima na reprodukcijsku funkciju: promjene u menstrualnom ciklusu češće su u izloženosti formaldehidu i otapalima; spontani pobačaji i rađanje djece s malformacijama u izloženosti formaldehidu, otapalima, polikloriranim bifenilima i vinilovom kloridu. Izloženost etilenovo oksidu, osobito u bolničkom okolišu, povezana je s većom učestalosti spontanih pobačaja.

Pojedini metali, osobito teški metali, čak i u tragovima, pokazuju, između ostalih neželjenih učinaka, i učinke na reprodukciju u ljudi. Dokazan je toksički učinak kadmija na reproduktivni sustav muškaraca i žena. U potomstvu tih muškaraca dokazani su nepovoljni utjecaji na razvoj ploda tijekom razvoja u maternici. U organizmu žene kadmij povećava i propusnost posteljice za različite tvari. Posteljica, uz ostale svoje funkcije, štiti plod od unosa štetnih tvari. Povećavajući joj propusnost, kadmij omogućuje unos neželjenih tvari, koje mogu uzrokovati spontane pobačaje i oštećenja ploda.

Olovo je metal čiji je štetni utjecaj na ljude poznat već desetljećima, pa tako i utjecaj na reprodukciju, ali je zbog svoje raširene primjene i dalje značajno prisutan u okolišu. Olovo ima utjecaj i na endokrinu funkciju te na kontrolu erekcije i ejakulacije, spolni nagon i orgazam. Dobro prolazi kroz placentu te uzrokuje oštećenja ploda. Najčešće opisivani učinci spontani su pobačaji, prijevremeni porođaji i prirođene anomalije. Osim prirođenih anomalija, do druge godine života, djeca roditelja koji su bili profesionalno izloženi olovu pokazuju nižu inteligenciju od svojih vršnjaka, ali se ta razlika kasnije gubi.

Ozbiljna oštećenja mozga, gubitak vida i sluha pokazuju djeca majki izloženih živi. Majke vrlo često nemaju nikakvih znakova trovanja. Živa prolazi kroz posteljicu i odlaže se, zavisno od stupnja trudnoće, u zametnom živčanom tkivu ili već razvijenom tkivu mozga ploda, što ima za posljedicu njegova teška oštećenja.

Profesionalna izloženost trudnica manganu, osim već opisanih učinaka na dišni i središnji živčani sustav, uzrokuje češće spontane pobačaje.

Fizikalni čimbenici

Učinci ionizirajućeg zračenja dokazani su i poznati: trudnice koje su mu nekontrolirano izvrgnute imaju češće spontane pobačaje ili rađaju djecu s teškim nepravilnostima u razvoju mozga, praćenim odgovarajućim promjenama u psihičkom razvoju (mikrocefalija, mentalna retardacija te značajan pad kognitivnih sposobnosti). Učestalost zloćudnih bolesti u te djece također je značajno veća.

Učinci izloženosti mikrovalnom zračenju povezuju se u muškaraca sa smanjenim brojem i patološkim izgledom spermija, a u žena s promjenama u menstrualnom ciklusu. Promjene u menstrualnom ciklusu pokazuju i povezanost s izloženošću vibracijama. Izravno djelovanje vibracija na maternicu tijekom trudnoće može jako oštetiti plod.

Radno mjesto u cijelosti (predmet, način i uvjeti rada te radni okoliš) od osobitog je značenja: postoji zakonska obveza za njegovim nadzorom, a uočene štetnosti može se i mora popraviti u određenim vremenskim razdobljima i na određeni način. Tamo gdje nije moguće otkloniti navedene štetnosti, obveza je, također sukladno zakonskim odredbama, primijeniti osobnu zaštitu na radu. U Pravilniku o maksimalno dopustivim koncentracijama i biološkim štetnostima na radu naznačeno je pri kojoj je izloženosti zaštita trudnica obvezna, a gdje preporučena.

U duhanu, između ostalih sastojaka, ima i kadmija te, sukladno navedenom, i pasivna izloženost trudnica duhanskom dimu u uvjetima prisutnosti drugih štetnih tvari na radnom mjestu, čak i u niskim koncentracijama, može ugroziti ishod trudnoće.

Zaposlene je neophodno upoznati s radnim zadaćama i s opasnostima na pojedinim radnim mjestima, u ovom slučaju za reproduktivno zdravlje, te ih motivirati za primjenu pozitivnih zakonskih propisa za rad na siguran način.

Prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, dr. sc.

Izvor: narod.hr/zzjzpgz.hr