Iako sezona peludnih alergija počinje već krajem siječnja u Hrvatskoj i to cvjetanjem čempresa i johe, u travnju gotovo su svi alergeni čiji pelud izaziva alergiju, u cvatu.
S dolaskom proljeća gotovo deset posto stanovništva Hrvatske muku muči s peludnim alergijama. Iako u kontinentalnoj Hrvatskoj pojedine biljne vrste poput johe i čempresa cvjetaju već u siječnju i veljači, s dolaskom proljeća broj alergena u prirodi se povećava.
Curenje nosa, kihanje, crvene oči…najočitiji su simptomi peludne alergije. No pitanje je kako ove simptome možemo razlikovati od simptoma prehlade?
Koja je razlika između simptoma peludne alergije i prehlade?
Prema dostupnim podacima, ove dvije stvari najlakše je razlikovati prema učestalosti i periodu javljanja i trajanju simptoma. Alergija na pelud javlja se svake godine u približno slično vrijeme. Ako mislite da ste prehlađeni, a simptomi vam traju dulje od dva tjedna, tada je vjerojatno riječ o alergiji.
Alergijska reakcija na pelud izaziva svrbež očiju i nosa, dok je sekret u nosu vodenast te proziran, kada je riječ o prehladi, sekret je gust te žute do zelene boje.
Kihanje je jedan od glavnih simptoma i alergijskog rinitisa, ali i prehlade. No, stručnjaci kažu – postoji razlika. Kada ste alergični i kišete, nakon kihanja nije prisutan osjećaj olakšanja, dok kod običnog kihanja jest.
Uz to, ako ste u obitelji imali alergičare, velika je mogućnost da ste i sami skloni alergijama s obzirom na to da je riječ o nasljednoj sklonosti. Pretpostavlja se da je mogućnost da dijete ude sklono alergiji 30 posto ako je samo jedan roditelj alergičar.
Alergije ovise o podneblju u kojem živite
Kada govorimo o peludnoj alergiji, uzročnici ovise o klimi i okolišu. U različitim dijelovima Hrvatske, možemo naći različite alergene. Tako recimo oni koji žive u Zagrebu ili Slavoniji neće imati problema s cvatom masline jer te biljke na kontinentu nema, dok će onima uz obalu maslina stvarati problem.
Ako gledamo te čimbenike, u različitim dijelovima Hrvatske alergičari imaju probleme u različito doba godine.
Ako pogledamo peludni kalendar za Zagreb, vidimo da najviše problema u prvom dijelu godine stvara pelud johe, čempresa, breze i hrasta, potom kasnije i trave, a tijekom ljeta i rane jeseni tu je ambrozija, kopriva i kesten.
U peludnom kalendaru za Split nema johe ili pak koprive, no ima crkvine, hrasta crnike, borova…Ambrozija koja alergičarima na kontinentu zadaje najviše glavobolje, u Dalmaciji ima nisku koncentraciju.
