Pjesma pobjednica Eurovizije o masovnoj deportaciji Tatara 1944. s Krima

Pobjednica ovogodišnjeg natjecanja za pjesmu Eurovizije ukrajinska je jazz pjevačica Jamala, koja je prilično neočekivano pobijedila s pjesmom pod nazivom “1944.”, posvećenoj masovnoj deportaciji Tatara s Krima 1944. koju je naložio tadašnji sovjetski čelnik Josif Visarionovič Staljin kao odmazdu za suradnju s nacistima.

Ukrajina je prvo mjesto osvojila s dobivenih 534 boda, ispred Australije s 511 bodova i Rusije, koja je slovila za favorita natjecanja i koja je osvojila treće mjesto s 491 bodom.

Pobjednica Jamala (32), pravim imenom Susana Jamaladinova, prva Tatarka na Eurosongu, koja je s puno emocija izvela pjesmu posvećenu njezinoj prabaki koja je i sama bila žrtvom deportacije, svojom je pjesmom s političkom tematikom izazvala kontroverze već uoči samog natjecanja. Pjesma govori o deportaciji gotovo cijele etničke skupine iz njezina rodnog Krima u nekadašnjoj sovjetskoj Rusiji, koji je kasnije postao dijelom Ukrajine, a kojega je tijekom nedavnih sukoba u Ukrajini, u kojima je Rusija stala iza proruskih pobunjenika, Rusija i anektirala izazvavši osude zbog kršenja međunarodnog prava. Oko 250.000 Tatara deportirano je krajem 2. svjetskog rata u središnju Aziju, što je bila kolektivna kazna za one koji su surađivali s nacistima.

Ukrajina, za koju se tijekom glasanja očekivalo da će završiti na trećem mjestu, u završnici natjecanja neočekivano je pretekla favoriziranu Rusiju, koja je na kladionicama dugo držala prvo mjesto i čiji je pjevač Sergej Lazarev izveo pjesmu You Are The Only One koristeći na sceni LED zid i iznimne tehnološke efekte te osvojio najveći broj glasova gledatelja.

Simon Bennett, čelnik International OGAE Eurovision kluba obožavatelja, kazao je za BBC da su zemlje bivšeg SSSR-a, koje su “obično glasale za Rusiju”, ovaj put poslale poruku glasajući za Ukrajinu.

Prilikom preuzimanja eurovizijske nagrade Jamala je u emotivnom nastupu zahvalila Europi i istaknula kako “svakome želi mir i ljubav”, dok je kasnije iza pozornice svoj uspjeh ocijenila fantastičnim dodavši kako je “bila sigurna da će istina o kojoj govori u pjesmi uistinu taknuti ljude”.

Ukrajina je tako po drugi put, nakon prvog uspjeha 2004., osvojila Eurosong, a njezin predsjednik Petro Porošenko pozdravio je na Twitteru “nevjerojatnu” pobjedu izrazivši pjevačici zahvalnost cijele nacije.

Novi sustav glasovanja koji je uveden ove godine osigurao je zasebno glasanje nacionalnog žirija svake od zemalja te posebno glasove publike pred tv ekranima, što je uvedeno kako bi se spriječilo dosadašnje “susjedsko” dodjeljivanje glasova nacionalnih žirija. Sustav je u konačnici pokazao ozbiljne razlike u preferencijama nacionalnih žirija i tv publike diljem Europe pa je tako primjerice Poljska, koja je bila među zadnjima sa sedam osvojenih bodova u glasanju nacionalnih žirija, skočila na osmo mjesto dobivši 227 preračunatih glasova tv gledatelja.

Domaćini ovogodišnjeg natjecanja, koje se odvijalo u Ericsson Globe areni u Stockholmu, bili su prošlogodišnji švedski pobjednik Eurosonga i zabavljač Mans Zelmerlow te popularna švedska komičarka i omiljeno tv lice Petra Mede.

U showu je, dok se odvijalo glasanje, nastupila i američka pop zvijezda Justin Timberlake.

Važno je prisjetiti se i da su organizatori ovogodišnjeg natjecanja Eurosong objavili službene smjernice za upotrebu zastava u dvorani u kojoj se u Stockholmu održavao Eurosong. Zabranili su unošenje zastava Kosova, Islamske države, Palestine, Krima, Donjecka, Baskije, Nagorno Karabakha i sjevernog Cipra, kako kažu organizatori, međunarodno nepriznatih zemalja, ali je LGBT zastava duginih boja dopuštena.

Poručili su kako su dopuštene zastave država sudionica, ili država koje su članice Ujedinjenih naroda. Dopuštena je i zastava Europske unije.

Dakle, dopuštene su samo zastave institucija – država i EU-a, i još zastava duginih boja “kao simbol tolerancije i raznolikosti”, ali nije jasno, niti objašnjeno, po kojem je kriteriju ona dopuštena, s obzirom kako je riječ o zastavi koja ima političku narav.

Osim navedenih zastava nije moguće unositi niti zastave ili transparente s porukama političke ili vjerske prirode koje organizator smatra neprimjerenim.

“Zastava duginih boja (poznata kao LGBT zastava) te zastava Europske unije su dozvoljene, ali samo ukoliko se ne koriste kao alat za namjerno političko propagiranje”, naveli su organizatori.

“LGBT zastava u duginim bojama dobila je zeleno svjetlo, vjerojatno zbog velike popularnosti ovoga natjecanja među gay zajednicom. Fanovima se, međutim, preporučuje da ne mašu s njima ‘politički’ protiv zemalja s malim LGBT pravima, kao što je Rusija”, navodi Independent.

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah