Predsjednički kandidat Miroslav Škoro ovog je tjedna na poziv europarlamentarke Ruže Tomašić posjetio Europski parlament i održao govor zastupnicima iz ECR grupacije o budućnosti Hrvatske i Europske unije. U uvodnom dijelu, Škoro je kazao da cijeni rad ECR grupacije i njihovo zalaganje za Europu suverenih nacija, slobodne trgovine i kršćanskih vrijednosti.
“Radeći na zajedničkim ciljevima i interesima, istovremeno moramo sačuvati identitet svake europske nacije, ma koliko mala ona bila. Trebali bismo doista postati, kako službeni slogan EU-a kaže, „ujedinjeni u raznolikosti“. Nažalost, forsiranjem više Europe i sve bliže Unije kojom se upravlja iz Bruxellesa, postali smo čista suprotnost tome – razjedinjeni u jednoličnosti”, rekao je Škoro.
Dodao je i da nakon šest godina članstva u Uniji još uvijek nije u potpunosti primijenjen u radu EU institucija i zaključio da se Hrvatsku tretira kao drugorazrednu članicu. Ostatak govora izrekao je na hrvatskom jeziku.
“Između nas opet se podižu barijere i razvlače bodljikave žice. Ne zato što smo se mi promijenili ili zato što više ne vjerujemo jedni drugima, nego zato što su se okolnosti promijenile. Oni koji sebe smatraju europskom elitom donijeli su odluku za sve nas i uveli nas u migracijski kaos koji stvara sve veću nesigurnost.
Toliko nesigurnosti vlada u Europi zato što smo loše odgovorili na bliskoistočnu krizu i svjetske migracijske trendove općenito. Dozvolili smo da se rijeke ljude u nehumanim uvjetima slijevaju prema Europi bez prave strategije što s njima kad stignu na naše granice. Dozvolili smo cvjetanje organiziranog kriminala kojemu su ti ljudi roba. Dozvolili smo da među nama ponovno niknu barijere zato što svatko, što je sasvim prirodno, u kataklizmičkim uvjetima gleda svoje interese. Ova migracijska kriza nije samo iscrpila kapacitete našeg sigurnosnog sustava, nego je i opako poljuljala međusobno povjerenje koje je potrebno da bismo mogli funkcionirati kao cjelina”, poručio je Škoro, prenosi Večernji list.
Kao vinar istaknuo je da je vinski biznis u Hrvatskoj potpuno neisplativ i osvrnuo se na Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a.
Saznao sam da kod planiranja novog Višegodišnjeg financijskog okvira postoji tendencija smanjenja izdvajanja za poljoprivredu. Budući da i sam dolazim iz ruralnog dijela Hrvatske koji se zove Slavonija, moram vam reći da hrvatski seljak iznimno loše živi. Više je razloga za to, ali smanjenje izravnih plaćanja situaciju bi dodatno otežalo. Hrvatska je posljednja ušla u EU i nije se stigla u potpunosti prilagoditi novom velikom tržištu kojemu je pristupila. Benefiti koji su drugima bili dostupni desetljećima, nama su na raspolaganju tek nekoliko godina. Zato mislim da se uštede u europskom proračunu ne bi trebale ostvarivati preko naših leđa, pogotovo preko leđa naših seljaka, istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.