Čelnik svjetske tvrtke za proizvodnju gnojiva: Zbog rata bi prinosi usjeva mogli pasti za 50 posto

Svijet ide u globalnu prehrambenu krizu zahvaljujući ratu u Ukrajini, kazao je čelnik jedne velike poljoprivredne organizacije. Ruska invazija na Ukrajinu koja je u tijeku imat će katastrofalan učinak na svjetsku opskrbu hranom, dodao je šef jedne od vodećih svjetskih tvrtki za proizvodnju gnojiva.

I Rusija i Ukrajina čine značajan dio globalne ponude žitarica, a obje zemlje također imaju značajnu ulogu u opskrbi gnojivom, kao i njegovim sirovinama. Međutim, kako je trgovinska razmjena zaustavljeno kao rezultat posljednje faze sukoba koji je u tijeku, čelnik jedne velike tvrtke za proizvodnju gnojiva oglašava zvona za uzbunu.

>Grubišić: ‘Inflacija će ponajviše naštetiti onima koji su nešto zaradili, odnosno imaju ušteđevinu’

“Polovica svjetske populacije dobiva hranu kao rezultat gnojiva… i ako se ono ukloni s polja za neke usjeve, prinos će pasti za 50 posto”, rekao je za BBC Svein Tore Holsether, koji vodi poljoprivrednu kompaniju Yara International .

“Za mene nije pitanje krećemo li u globalnu krizu hrane – pitanje je koliko će kriza biti velika”, rekao je.

Holsether je naglasio da su već prije početka trenutnog sukoba postojale značajne poteškoće u opskrbi, a BBC je napomenuo da je povećana cijena plina već rezultirala strmim rastom cijene gnojiva.

Četvrtina ključnih nutrijenata u proizvodnji hrane dolazi iz Rusije

Izvješćuje se da je šef Yara Internationala također istaknuo da oko četvrtine ključnih nutrijenata koji se koriste u proizvodnji hrane dolazi iz Rusije, a sankcije će sada vjerojatno dodatno ograničiti opskrbu.

“Istovremeno činimo sve što možemo u ovom trenutku kako bismo također pronašli dodatne izvore”, naglasio je. “Ali s tako kratkim rokovima to je ograničeno.”

Svein Tore Holsether nije jedina osoba koja iznosi sumornu sliku buduće sigurnosti hrane. Michael Scannell – viši dužnosnik u Europskoj komisiji za poljoprivredu je rekao da će posljedice rata u Ukrajini biti “bolne” za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor, s obzirom da se puno gnojiva i stočne hrane u EU dobiva ​ili iz Rusije ili iz Ukrajine.

Mađarska razmišlja o zaštiti opskrbe hranom

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da njegova zemlja mora ostati izvan sukoba u Ukrajini, ističući oslanjanje zemlje na ruski uvoz, dok je ministar poljoprivrede njegove vlade naglasio da se opskrba hranom u zemlji mora zaštititi.

“Osuđujemo rat, posebno što je ovdje u našem susjedstvu; kažemo ne nasilju, stojimo zajedno s našim saveznicima i sve je to važno, ali najvažnije je da se Mađarska treba kloniti ovog ratnog sukoba”, rekao je Orban.

U Hrvatskoj povijesno najmanja proizvodnja sjemenskim kukuruzom: Što je sa zalihama pšenice, kukuruza i soje?

U Hrvatskoj su se u prosjeku od 2014. do 2021. godine površine pod sjemenskim kukuruzom kretale na 1844 hektara. Nažalost, u ovoj godini očekuje se pad proizvodnje sjemenskog kukuruza na povijesno najmanje količine.

Prema prvim preliminarnim rezultatima za 2022. u planu je zasnivanje sjemenske proizvodnje na manje od 850 ha sjetvenih površina što nije dostatno ni za 30 posto domaćih potreba za sjemenom kukuruza, a nas kao državu stavlja u situaciju ovisnosti o uvozu sjemena koje je često višestruko skuplje.

Ruska invazija na Ukrajinu stvorila je poremećaj na jednom od najvažnijih proizvodnih područja žitarica u svijetu – ukrajinskom te stvara ogromnu nesigurnost i strahove od novog vala rasta cijena i nestašice.

U Hrvatskoj bi se ovaj nedostatak prvenstveno odrazio na sektor stočarstva zbog nedostatka stočne hrane i previsokih cijena.

Hrvatska proizvodnja pšenice više je nego dvostruko veća od domaće potrošnje. Dovoljne su zalihe pšenice, kukuruza i soje, a viškovi se uglavnom izvoze u zemlje EU-a (oko pola milijuna tona pšenice, oko milijun tona kukuruza).

Izvor: narod.hr/BBC