Svakog 25. ožujka u više zemalja svijeta obilježava se Dan nerođenog djeteta, a kao spomen na Isusovo začeće, odnosno kroz posebnost Isusova začeća nastoji se gledati svaki novi život u svojoj neponovljivosti i blagoslovljenosti od Boga.
U travnju 1965. godine magazin Life objavio je na naslovnici fotografiju pod nazivom Fetus 18 tjedana i izazvao senzaciju. Izdanje s navedenom fotografijom doživjelo je spektakularni uspjeh, a to je bio i najbrže prodavani primjerak u čitavoj povijesti Lifea.
Slika u boji kristalno jasno prikazuje fetus u amnionskoj vrećici, a na njoj je vidljiva i pupčana vrpca te posteljica. Nerođeno dijete, koje pluta u naizgled kozmičkoj pozadini, djeluje ranjivo, ali spokojno. Oči su mu zatvorene, a malene, savršeno oblikovane šake prikovane su za prsa.
Fotografija Fetus 18 tjedana bila je jedna od najboljih fotografija 20. stoljeća, jednako emotivna koliko i tehnički impresivna, čak i prema današnjim standardima, prenosi Guardian.
Fotografiju je snimio švedski fotograf Lennart Nilsson
Fotografiju je snimioLennart Nilsson, kao dio nevjerojatne serije prenatalnih slika. Ovaj švedski fotograf i znanstvenik postao je poznat po svojim fotografijama ljudskih embrija, a također se smatrao jednim od prvih modernih fotoreportera u Švedskoj. Preminuo je početkom 2017. godine.
Nilsson je urednicima Lifea rekao da planira zabilježiti početke ljudskog postojanja tijekom posjeta New Yorku 1954. godine.
Desetljeće kasnije vratio se s prvim fotografijama, neke su snimljene u boji, a neke crno-bijele. Objavljene su u časopisu Life kao fotoesej pod nazivom Drama o životu prije rođenja.
Ultrazvučna tehnologija prvi je put uvedena u kliničke svrhe u Glasgowu 1956. No, praćenje razvoja nerođenog djeteta pomoću takvih slika nije bilo uobičajeno u bolnicama sve do 1970-ih, pa čak je i danas kvaliteta ultrazvuka loša. Stoga je Nilsson pomoću dva njemačka stručnjaka za endoskop, Karla Storza i Jungners Optiska, uspio stvoriti optičke cijevi s makro lećama.
Nilsson je uspio fotografirati samo jedan živi fetus koristeći endoskopsku kameru. Sve ostale slike prikazuju fetus iz prekinutih trudnoća. Fotograf je usko surađivao s profesorom Akselom Ingelman-Sundbergom, tada šefom ženske klinike u bolnici Sabbatsberg u Stockholmu koji su mu omogućili fotografiranje fetusa.
Nilsson je u bolnici postavio studio s okruženjem poput akvarija, zbog čega izgleda kao da fetusi lebde u prostoru.
Nilsson je zaslužan i za snimanje prvih fotografija virusa SARS-a i HIV-a. Nakon uspona televizije, okrenuo se pokretnim slikama, snimajući dokumentarne filmove kao što je nagrađeni Emmyjem iz 1982. godine film Saga života. Nakon golemog uspjeha filma Life and A Child is Born, Nilsson je postao svjetski poznat.
Što u stvari znamo o podrijetlu čovječanstva i svemira?
Nilsson je radio u Švedskoj i nije bio svjestan snažnih reakcija koje su njegove slike izazivale u inozemstvu, a njegove slike su često koristili pro-life aktivisti kako bi prikazali veličanstven nastanak ljudskog bića.
“Svatko različito tumači slike, ovisno o njihovoj socijalnoj, kulturnoj i religijskoj pozadini. U digitalno doba vjerujem da je važnije nego ikad prije vratiti se i pogledati u sebe.”, naglasio je Fjellström Stene, direktor galerije u Stockholmu koja je usko surađivala s fotografom.
Prošle godine, ističe Stene, objavljena je prva ikad objavljena fotografija crne rupe.
“Za mene”, kaže on, “gledanje crne rupe i gledanje jedne od fotografija fetusa su ista stvar. Što u stvari znamo o podrijetlu čovječanstva i svemira?”
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The Guardian
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.