Selo Bočinja nadomak Maglaja nekada je bilo jedno od prvih uporišta vehabija u Bosni i Hercegovini, nastanjivao ga je veliki broj radikalnih islamista iz arapskih i afričkih zemalja. Godine 2001. oni su napustili to selo, a u njemu je ostalo živjeti desetak, uglavnom bošnjačkih, obitelji, javlja HRT.
Ibrahim Delić, koji je u nedavnoj akciji BiH policije pod nazivom Damask uhićen i optužen za kazneno djelo financiranja terorističkih aktivnosti, javno poticanje na njih, vrbovanje, organiziranje terorističkih skupina te protuzakonito utemeljenje i pridruživanje stranim paravojnim skupinama, jedan je od stanovnika spomenutog sela.
Delić, koji je i sam nekoliko mjeseci boravio u Siriji, pušten je iz pritvora na slobodu do početka procesa, oduzeta mu je putovnica i pod stalnom je prismotrom.
Nakon što godinu dana nije dao nikome intervju, pristao je za HRT ispričati svoju stranu priče o o uhićenju, putu u Siriju, terorizmu i stavu o tzv. Islamskoj državi…
“Terorizam je danas stvar koju je izmislio zapad i koja je nametnuta samo muslimanima. Većinom se samo muslimani osuđuju za terorizam, a kad netko drugi to napravi, to nije terorizam, to je “nenormalna osoba” ili slučajni incident”, smatra Delić.
Iako je čovjek koji širi islam, napominje da ni u jednom trenutku svoje sugrađane nije pozivao na da odlaze u Siriju i da se bore na strani tzv. Islamske države ili da incidente rade u svojoj državi. “Strogi sam zagovornik da se to ne radi”, kaže Ibrahim.
Ipak, smatra da muslimani trebaju svoju državu, ali ne u ovakvom obliku. “Ako živimo u demokraciji, muslimani bi trebali imati svoju islamsku državu, ali ne ovakvu, temeljenu na ubojstvima nevinih”, govori Delić.
Selo Bočinja ne smatra vehabijskom zajednicom. “Ja sam prvenstveno musliman, a onda Bošnjak. Ako je ovo vehabijska zajednica, zašto meni prvi susjed nije Mustafa ili Muhamed, nego Boško? Predsjednik mjesne zajednice također je čovjek koji nije musliman”, naglašava Delić
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt
Photo: Snimka zaslona
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.