Ivan Vukoja, član stručnog tima Instituta za društveno politička istraživanja u Mostaru i jedan od osnivača i glavni urednik Magazina za političku kulturu i društvena pitanja Status komentirao je za narod.hr činjenicu da je na nedavnim izborima za Europski parlament na prostoru BiH, od 200.000 hrvatskih državljana, pristupilo samo oko 2000 birača koji su mogli glasovati u samo 4 grada, na ukupno 10 mjesta.
Ocijenio je kako primjer slikovito svjedoči o važnosti efektivnog osiguravanja logističko-tehničkih mogućnosti da građani dođu u poziciju realno ostvarivati svoja izborna prava.
Obveza nositelja zakonodavne i izvršne vlasti u RH je osigurati svim Hrvatima pravo glasa koje je Ustavom zajamčeno svim hrvatskim građanima, za predsjedničke izbore 2009. godine, hrvatski su birači mogli glasovati na 124 mjesta i to je značajno povećalo postotak hrvatskih državljana koji su iskoristili svoje biračko pravo, podsjetio je Vukoja.
„Primjer slikovito svjedoči o važnosti efektivnog osiguravanja logističko-tehničkih mogućnosti da građani dođu u poziciju realno ostvarivati svoja izborna prava“, istaknuo je Vukoja te dodao kako bez osiguravanja tih mogućnosti, deklarativno postojanje spomenutih prava, koliko god ona bila široka u formalnom smislu, bit će samo mrtvo slovo na papiru.
Ocijenio je da u konceptualnom smislu način glasovanja državljana Republike Hrvatske s prebivalištem izvan njezinog teritorija u diplomatsko – konzularnim predstavništvima nije loš, mada bi trebalo razmotriti i druga rješenja, poznata u komparativnoj praksi demokratskih država, kao što su glasovanje poštom, putem interneta i sl.
Od 2011. godine broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici u kojoj glasuju Hrvati i ostali državljani RH koji žive u BiH je tri – neovisno od odaziva
„Do 2011. godine, u izbornoj jedinici u kojoj glasuju državljani Hrvatske s prebivalištem izvan njezinog teritorija, dakle i Hrvati i ostali državljani RH koji žive u BiH, biralo se najviše 12 zastupnika Hrvatskog sabora, ovisno od odaziva birača u toj izbornoj jedinici“, rekao je Vukoja te dodao kako od 2011. godine broj zastupnika koji se biraju u toj izbornoj jedinici je tri, neovisno od odaziva.
Istaknuo je kako su mnogi Hrvati vizan Hrvatske najprije bili veoma skeptični prema takvom rješenju.
„Danas, međutim, smatram takvo rješenje dobrim, a to mišljenje dijeli i ogromna većina samih birača koji svoje biračko pravo ostvaruju u toj izbornoj jedinici“, pojasnio je te dodao kako prije ovog ograničenja broja zastupnika koje biraju pripadnici dijaspore, pojedine političke i medijske strukture su plasirale u javnost tezu kako građani koji ne žive u Hrvatskoj presudno određuju sastav Hrvatskog sabora i odnosa snaga u njemu, te konstituiranje ostalih tijela vlasti.
Uvođenje ograničenja broja zastupnika znatno utjecalo na relaksiranje odnosa u hrvatskom političkom životu – donijelo sprječavanju širenja umjetnih podjela među Hrvatima
Ocijenio je da je uvođenje spomenutog ograničenja znatno utjecalo na relaksiranje odnosa u hrvatskom političkom životu, te je zbilja doprinijelo sprječavanju širenja umjetnih podjela među Hrvatima, što je mnogo značajnije od samog broja zastupničkih mandata.
„Sada je, međutim, postalo još aktualnije pitanje omogućavanja efektivnog ostvarivanja prava glasa svim državljanima Hrvatske“, zaključio je Vukoja za narod.hr.
Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411. 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo i taj primjer jasno svjedoči o mjeri u kojoj su logističko-tehnički uvjeti značajni za realno uživanje biračkog prava hrvatskih državljana, koji su istovremeno i državljani Europske unije.
“U tom smislu bi Državno izborno povjerenstvo trebalo donijeti odgovarajuće odluke u smislu povećanja broja biračkih mjesta izvan hrvatskog državnog teritorija, a u okviru toga i na teritoriju Bosne i Hercegovine“, rekao je te dodao kako bi takvu inicijativu mogli podnijeti, a siguran je da bi je svakako barem podržali, zastupnici Hrvatskog sabora izabrani u 11. izbornoj jedinici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/Narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.