Britanci u četvrtak 23. lipnja glasaju na referendumu o budućnosti svoje zemlje u Europskoj uniji.
Premijer David Cameron rekao je da će rezultat biti obvezujući i da neće biti drugog referenduma. Neki su drugi političari, međutim, naznačili da bi mogli tražiti još jedan plebiscit nakon nekoliko godina ako rezultat u četvrtak bude tijesan.
Oko 45 milijuna ljudi ima pravo glasa na “Referendumu o budućnosti Ujedinjenoj Kraljevstva u Europskoj uniji”.
Oko tri milijuna stanovnika Britanije, ili pet posto stanovništva, rođeno je u drugim EU zemljama.
Državljani Irske, Malte i Cipra s prebivalištem u Britaniji imaju pravo glasa na referendumu, a državljani ostalih zemalja EU nemaju. Irska i Britanija imaju više od 30 godina star bilateralan sporazum koji državljanima jedne zemlje s prebivalištem u drugoj omogućuje da u njoj participiraju na izborima. Ciprani i Maltežani imaju to pravo kao državljani Commonwealtha.
Očekuje se da će odaziv biti između 60 i 80 posto, što znači da će između 27 i 36 milijuna ljudi izaći na birališta.
Referendumsko pitanje glasi: “Bi li Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Europske unije ili napustiti Europsku uniju?”.
Britanci su zadnji referendum o svojim odnosima s EU-om održali 1975. kada je 67 posto birača odlučilo da želi ostati u tadašnjem zajedničkom tržištu.
Oko 41 tisuće birališta diljem zemlje bit će otvoreno od 7 do 22 sata po srednjoeuropskom vremenu.
Brojanje glasova počinje odmah nakon zatvaranja birališta. Prvi rezultati mogući su oko ponoći. Prve indikacije o tome hoće li Britanija ostati ili napustiti EU moguće su oko 3.30 sati ujutro u petak.
Rezultate će prikupljati 12 regionalnih izbornih povjerenstava i slati ih u središnjicu u Manchester. Objava službenih rezultata bit će u tamošnjoj gradskoj vijećnici, vjerojatno u petak ujutro.
Argumenti za i protiv Brexita
Imigracija, gospodarstvo i politički suverenitet neki su od glavnih argumenata pobornika izlaska Velike Britanije iz EU-a, tzv. Brexita, kao i onih žele ostati u EU-u, prenosi France Presse.
Imigracija
Za Brexit: Pobornici izlaska Velike Britanije iz EU-a smatraju da bi zemlja trebala povratiti kontrolu nad svojim granicama kako bi mogla ograničiti useljavanje iz EU-a, u cilju smanjenja troškova za socijalna davanja, rasterećenja javnih usluga i očuvanja radnih mjesta za Britance. Zemlja je 2015. zabilježila rekordan priljev imigranata, čak 336.000, od čega ih je 180.000 bilo iz drugih država članica EU-a. U razdoblju od 2004. do 2015. u Veliku Britaniju uselilo je tri milijuna ljudi, po Opservatoriju za migracije. To je povezano s ulaskom Poljske, Rumunjske i Mađarske u EU, kao i s gospodarskom krizom u Italiji i Španjolskoj koja je primorala njihove građane da potraže sreću na britanskim obalama. Ministar pravosuđa Michael Gove, pobornik Brexita, smatra da bi u zemlju za 15 godina moglo useliti još više od pet milijuna ljudi ako ostane u Europskoj uniji i ona se proširi na nove članice.
Za EU: Pobornici ostanka Velike Britanije u EU-u ističu, dokazujući to istraživanjima, da imigranti više pridonose zemlji u poreznom smislu nego što je stoje, ponajprije zato što je riječ o mladoj populaciji. Migranti iz drugih država članica EU-a uplaćuju tako 34 posto više u proračun nego što iz njega dobivaju, po istraživanju Centra za istraživanja i analize migracija iz 2013. godine.
Gospodarstvo i trgovina
Za Brexit: Izlazak iz EU-a značio bi da Velika Britanija više ne mora uplaćivati u europski proračun. Velika Britanija treći je neto uplatitelj u EU proračun nakon Njemačke i Francuske. U razdoblju od 2010. do 2014. svake je godine u europsku blagajnu uplaćivala prosječno 9,23 milijarda eura više nego je primala. No, s druge strane ima pravo na rabat, koji je 1984. izborila Margaret Thatcher. Bez tog povrata, London bi 2015., umjesto 12,9 milijarda funti koliko je uplatio u europski proračun, morao uplatiti 17,8 milijarda, po procjenama britanskog parlamenta. Zauzvrat je pak dobio gotovo šest milijarda funti subvencija. Brexit bi omogućio povećanje britanskog BDP-a od 0,6 do 1,6 posto do 2030., po najoptimističnijim prognozama instituta Open Europe. Velika Britanija mogla bi sačuvati svoje trgovačke odnose s EU-om putem sporazuma o slobodnoj trgovini, poput Švicarske i Norveške.
Za EU: EU je prvi gospodarski partner Velike Britanije s kojim je 2015. ostvarila 44 posto svojeg izvoza i 53 posto uvoza. Po Centru za europsku reformu, pristup EU-u povećao je britanski izvoz za 55 posto. Vlada ističe da je tri milijuna radnih mjesta povezano s trgovinom s EU-om. Po institutu Open Europe, Brexit bi mogao izazvati pad BDP-a od 0,8 do 2,2 posto. Bez pristupa zajedničkom europskom tržištu, Velika Britanija izgubila bi dio izravnih stranih ulaganja, koja velikim dijelom (48 posto) dolaze iz EU-a (496 milijardi funti 2014.). A da bi sačuvala pristup zajedničkom tržištu, pod istim uvjetima kao Švicarska i Norveška, Velika Britanija morala bi pridonositi financiranju različitih europskih programa.
Propisi
Za Brexit: Bruxelles nameće previše propisa i birokracije, što gospodarstvo puno košta. Po istraživanju instituta Open Europe, trošak 100 najproblematičnijih propisa iznosi 33,3 milijarda funti na godinu.
Za EU: Budući da bi joj EU i dalje bio glavni ekonomski partner, Velika Britanija morala bi nastaviti poštivati europske propise, a ne bi imala pravo sudjelovati u procesu donošenju odluka.
Suverenitet
Za Brexit: Velika Britanija ostala bi utjecajna zemlja, nuklearna sila, članica NATO-a i Vijeća sigurnosti UN-a.
Za EU: Zbog izlaska iz EU-a Velika Britanija izgubila bi utjecaj u svijetu, a povećali bi se i izgledi za novi referendum o neovisnosti u Škotskoj, koja želi ostati u EU-u.
Geografija Brexita: Engleska unutrašnjost protiv svih
Velika Britanija se i geografski podijelila na pitanju ostanka u Europskoj uniji jer veliki gradovi i Škotska većinom žele ostanak u EU, dok u unutrašnjosti Engleske favoriziraju Brexit.
“Ovo je utakmica engleske unutrašnjosti protiv Londona i Kelta”, sažeo je bivši čelnik agencije za ispitivanje javnog mišljenja YouGov Peter Kellner.
London, glavni grad sa svojih 8,6 milijuna stanovnika i jedno od najsnažnijih financijskih središta svijeta, snažno podržava ostanak u EU. Po anketama, oko 60 posto Londončana glasat će protiv Brexita.
London je ujedno i jedna od najkozmopolitskijih metropola svijeta – 37 posto njegovih stanovnika nije rođeno u Britaniji.
“Najeurofilniji dijelovi Britanije su ujedno i najkozmopolitskiji. Stanovništvo je naviknuto na razmjenu s Europom, bolje je obrazovano i općenito smatra da je globalizacija dobra stvar”, objasnio je profesor Ron Johnston, stručnjak za izbornu geografiju.
Ono što vrijedi za London u manjoj mjeri vrijedi i za druge engleske gradove. “Sveučilišni gradovi poput Liverpoola, Manchestera, Yorka i Bristola među najeurofilnijima su u zemlji”, rekao je Johnston.
Daleko najviše pobornika ostanka u EU ima u Škotskoj. Nedavna anketa Ipsosa pokazala je da 64 posto Škota ne želi napustiti Uniju.
“Škotska tradicionalno ima snažne veze s Europom, posebno Francuskom”, kaže profesor Johnston. “Također, Edinburgh je, a ne London, bio srce britanskog prosvjetiteljstva. Sveučilišta u Edinburghu, St Andrewsu i Glasgowu starija su od engleskih i zato i kozmopolitskija”, dodaje Johnston.
Sjeverna Irska također je po anketama većinski za ostanak u EU. “Wales je zagonetniji. Nije toliko za Brexit kao Engleska, ali je tamo taj osjećaj sigurno prisutniji nego u Škotskoj i u Sjevernoj Irskoj”, rekao je profesor političke geografije Charles Pattie.
Najviše birača koji bi napustili EU nalazi se u engleskoj unutrašnjosti, u takozvanim zelenim pojasevima koji okružuju velike gradove.
Tamo žive ljudi koji se najviše osjećaju ugroženi useljavanjem. “Masovno useljavanje će dovesti do masovne gradnje u zelenim pojasevima kako bi se zadovoljila potreba za stanovanjem”, rekao je ministar u vladi za odnose s parlamentom Chris Grayling, jedan od vodećih zagovornika Brexita u vladajućoj Konzervativnoj stranci.
“Najveća podrška Brexitu je u srcu Engleske, u Midlandsu, oko nekadašnjih starih industrijskih gradova te uz sjevernu, južnu i istočnu obalu”, rekao je Charles Pattie.
“Tamo živi stanovništvo s najmanjim prihodima i osjećaju se najugroženijima imigracijom”, dodaje Ron Johnston.
Posebno snažna podrška Brexitu je u obalnim turističkim gradovima i to je najdraže “lovište” glasova antieuropske stranke UKIP. Jedini zastupnik te stranke u britanskom parlamentu dolazi iz Calctona, na istočnoj obali.
“Engleska odmarališta, osim par iznimaka poput Brightona, propadaju”, kaže Ron Johnston. Razlog tome su sve jeftinija putovanja na odredišta s “više sunca”.
Umjesto turista, u te gradove dolazi živjeti sve starije stanovništvo, često slabije obrazovano i većinski bjelačko koje je moralo napustiti velike gradove “jer su u njima si nisu mogli priuštiti stanarinu”, rekao je Johnston. I njima je useljavanje, za koje misle da ih je otjeralo iz velikih gradova, glavni razlog za Brexit.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
